'Rok javne rasprave o izmjenama Ustava je prekratak'

ZAGREB - Ustavni sud danas je zaključio da će Hrvatski sabor izvijestiti kako je odredio neprihvatljivo kratak rok javne rasprave o najavljenim izmjenama Ustava, ističući da je donošenje propisa prema predviđenim pravilima i demokratskim proceduralnim standardima temeljni zahtjev koji proizlazi iz vladavine prava.

U izvješću o javnoj raspravi u postupku promjene Ustava, koje su ustavni suci danas jednoglasno prihvatili, stoji da se neprihvatljivo kratak rok javne rasprave ne bi mogao opravdati ni tvrdnjom da će se javna rasprava provesti i nakon što Hrvatski sabor utvrdi nacrt promjene Ustava.

USTAVNI SUD OBJASNIO ODLUKU 'Evo zašto 1.12. moramo na referendum o gay brakovima'

"Načelno govoreći, svaka javna rasprava tijekom postupka promjene Ustava morala bi trajati barem onoliko dugo koliko je pozitivnim pravom predviđeno da, kao pravilo, traje javna rasprava o prijedlozima zakona. Produljenje trajanja pojedine javne rasprave, međutim, ni u tom slučaju ne bi smjelo biti a priori isključeno jer postupak promjene Ustava ne smije biti okovan formalnim rokovima na štetu temeljnih vrijednosti demokratskog društva, a posebno ne na štetu širokog konsenzusa o ustavnim vrijednostima izvedenog iz pluralistički ustrojene javne rasprave", zaključio je Ustavni sud.

Pritom su podsjetili i na svoja ranija mišljenja da je "donošenje propisa prema predviđenim pravilima i/ili demokratskim proceduralnim standardima temeljni zahtjev koji proizlazi iz vladavine prava u demokratskom društvu".

Iz toga zaključuju da je postupak u kojem se taj zahtjev ne poštuje nesuglasan s 1. člankom Ustava, odnosno da se krši s odredbom o demokratskom uređenju države, ali i odredbom da je vladavina prava najviša vrednota ustavnog poretka.

USKORO ODLUKA USTAVNOG SUDA Još nedostaje sedmi glas za sprečavanje referenduma

"Kad je riječ o Ustavu, taj zahtjev po prirodi stvari ima posebnu težinu", zaključio je Ustavni sud.

Ustavnost odluke o otvaranju javne rasprave za izmjene Ustava osporio je privatni predlagatelj Petar Marija Radelj, čije ime često stoji iza zahtjeva Ustavnom sudu.

U opširnom pojašnjenju svog stava ustavni suci kreću od pretpostavke da "predmet ustavnosudske ocjene može biti postupak donošenja i promjene Ustava, odnosno ustavnog zakona", što znači da je Ustavni sud nadležan ocjenjivati jesu li Ustav, ustavni amandmani odnosno ustavni zakoni "doneseni, mijenjani ili dopunjavani u postupku i na način propisan Ustavom". Zaključuju pritom i da je riječ o pitanju koje je usko povezano s karakterom demokratske države utemeljene na vladavini prava.

"Riječ je o vremenskom okviru za javnu raspravu kao bitnom preduvjetu demokratske procedure za promjenu Ustava", ističu ustavni suci, a u svom izvješću koje će se objaviti u Narodnim novinama podsjećaju i na prihvaćene europske pravne standarde u tom pitanju.