'RUČAM S BILLOM CLINTONOM I ZUCKERBERGOM, A CLOONEY I BONO SU MI PRIJATELJI' Ispovijest najbogatije Hrvatice Maje Ruth Frankel

S Majom Brinar zadnji sam put razgovarao prije desetak godina dok je bila zamjenica ministra gospodarstva. Danas se zove Maja Ruth Frenkel, supruga je izraelskog poduzetnika Arona Frenkela i vodi projekt gradnje Golf parka Dubrovnik, piše Globus .

Ovoga puta smo razgovarali u njenom minimalistički uređenom zagrebačkom uredu, u kojemu u oči odmah upadnu golf palica, nekoliko loptica i knjiga o golfu. Na radnom stolu su samo tele­fon i iPad. Maja Frenkel ostavlja dojam moderne poslovne žene. Pa ipak, prije nego smo počeli razgovarati o golfu, uzima svoj iPad i na njemu mi ponosno pokazuje fotografiju svoje četvero djece.

Sada se sama sebi smije zbog toga i priznaje kako su djeca najbolje što joj se dogodilo u životu. Sada je najviše posvećena projektu Golf Parka na Srđu zbog kojega je i stigla u Zagreb.

Protivnici projekta Golf Park na Srđu skupili su dovoljno potpisa za raspisivanje referenduma i nadaju se da će biti raspisan do lokalnih izbora. Jeste li sada opet korak dalje od realizacije projekta?

- Referendum će biti dobra prilika da Dubrovčani izraze svoje pravo mišljenje, jesu li ili nisu za razvoj grada Dubrovnika. Zaprepaštena sam količinom dezinformacija koje su dolazile iz raznih udruga građana, pa čak i stručnih krugova, a kojima se želi izokrenuti prava istina o projektu. Naš projekt planira se na Srđu, području koje je posve zapušteno i zaboravljeno. U projekt smo ušli 2007., kad je to područje već bilo određeno za gradnju golf-terena i pratećih sadržaja i županijskim i gradskim urbanističkim planom. U projekt na Srđu smo ušli jer smatramo da to može biti novi kvalitetni turistički proizvod Dubrovnika i Hrvatske.

Koliko biste morali uložiti da realizirate taj projekt?

- Vrijednost investicije je osam milijardi kuna, a obuhvaća gradnju dvaju golf-terena, od devet i 18 rupa, zatim niz sportsko-rekreacijskih sadržaja, dva hotela, 240 vila i 400 apart­mana. Ali, da bi bilo koju nekretninu na Srđu mogli iznajmiti ili prodati, moramo stvoriti savršeno lijep prostor od kojeg zastaje dah.

Protivnicima projekta ne smeta toliko golf koliko gradnja velikog broja vila i apartmana. Je li moguć kompromis kojim bi se smanjio obujam gradnje uz golf terene?

- Prema urbanističkom planu uređenja i zakonima, imamo mogućnost izgrađenosti prostora do četiri posto. Mi planiramo manji postotak izgrađenosti od toga, tri posto. Uskladili smo plan sa svim zahtjevima grada i županije. A za gradnju 240 vila smo se odlučili jer je samo tako projekt samoodrživ. Bez toga projekt ne bi bio profitabilan i ne bi bio moguć budući da predviđa i niz sadržaja od javnog interesa koji ne donose nikakav profit. Turistička naselja ovog tipa izgrađena su svagdje u svijetu po istom modelu koji mi ovdje nudimo. Nigdje pa tako ni u Hrvatskoj ne možete očekivati od investitora da ne očekuje profit na uložen novac. Što se tiče vila, to je i načelno pitanje. Zakonske propise nije donio investitor nego država Hrvatska i ako ti zakoni dozvoljavaju taj stupanj izgrađenosti zašto bismo mi morali biti veći vjernici od Pape?

...

INTERVJU U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU GLOBUSA