‘Rusi zasad nisu uspjeli, a jasno su vidljiva dva cilja njihove vojske. Ukrajinci? Uspješno su izbjegli otvorenu borbu‘

Dr. sc. Gordan Akrap, direktor Instituta za hibridna istraživanja, već je više puta za hrvatske medije analizirao stanje u Ukrajini, kako vidi daljnji razvoj situacije u Ukrajini na vojnopolitičkom planu, ali i moguće implikacije tog sukoba u regiji.

- Vidimo sada da nema određenog pravila, ali zapravo, jasno su vidljiva dva procesa; prvi je presijecanje Ukrajine na dva dijela i izlaska na Dnjepar, prodor snaga s istoka te konačno hvatanje Kijeva u kliješta. Ne možemo jasno odrediti jesu li Rusi odustali od napada na velike gradove, ali može se očekivati da je cilj da se kroz prodor niz Dnjepar na jug postigne da se Ukrajina presiječe na zapadnu i istočnu - smatra naš sugovornik. Drugi cilj koji vidi zauzimanje je Mariupolja i daljnji prodor prema Odesi i prema zapadnim dijelovima Ukrajine kako bi se dobila kopnena poveznica s Krimom.

Dr. sc. Akrap ne slaže se s nekim kritikama na račun ukrajinskih snaga, tj. da su trebali prihvatiti borbu na bojnom polju s ruskim snagama i ne dopustiti im prilaz gradovima.

- Mislim da je to i bio cilj ruskih snaga. Mislim da ukrajinska vojska u takvom izravnom srazu ne bi imala izgleda i upravo zato Rusi nisu uspjeli - kaže Akrap. Kad je pak riječ o sankcijama i mogućnostima njihova učinka, smatra da se posljedice već osjete.

- Kako vrijeme bude odmicalo, komunalni utjecaj ekonomskih sankcija bit će sve veći. To će za nužno gospodarstvo značiti da će se morati reorganizirati, a sve to za posljedicu će imati i uvođenje restriktivnih mjera koje će pogoditi široke slojeve stanovništva i u Rusiji. Sankcije će osjetiti i oligarsi. No, mislim da je nemoguć povratak na hladnoratovske podjele. Nadam se da će pregovori ipak dovesti do nekog primirja.

Ono što je vidljivo je da je otpor koji pruža ukrajinska vojska iznenadio i rusku vojsku pa vidimo da bez obzira na napredovanje, nisu uspjeli uspostaviti nadmoć. Ali, ako bi se uspostavio marionetski režim u Ukrajini, teško bi ga bilo održavati i svakako bi doveo do društvenih promjena u samoj Rusiji - smatra dr. sc. Akrap.

O opasnostima da se pokuša destabilizirati regija, a posebno BiH, naš sugovornik kaže:

- Europa i NATO poslali su jasnu poruku da bi bilo kakva aktivnost na tom području naišla na oštar odgovor i to je dobro te da nametanje hegemonije bilo koje strane nije moguće. U politici je prije svega važno znati da se ona ne smije koristiti argumentom snage, nego snagom argumenata. Kod BiH je vrlo važno istaknuti da se Daytonski i Washingtonski sporazumi moraju poštovati bez obzira na etničku sliku i da to načelo vrijedi dok se to ne promijeni, ali i promjene mogu biti samo stvar dogovora, - zaključio je dr. sc. Gordan Akrap.