Sabor donio najvažniji financijski dokument države: Ovo je prvi hrvatski proračun u eurima

Hrvatski sabor donio je u utorak Državni proračun za 2023. godinu, najvažniji financijski dokument države čiji su osnovni ciljevi ublažiti posljedice krize, očuvati gospodarski rast i razvoj te očuvati socijalnu sigurnost.

Proračun je dobio potporu 77 zastupnika, protiv ih se izjasnilo 50.

Prvi hrvatski proračun u eurima, sedmi je proračun premijera Plenkovića.

Njime se prihodi države planiraju u iznosu od gotovo 25 milijardi eura, a rashodi od 26,7 milijardi te deficit proračuna opće države od 1,6 milijardi ili 2,3 posto BDP-a. U idućoj se godini očekuje i usporavanje inflacije s ovogodišnjih projiciranih 10,4 posto, na 5,7 posto.

Od poreza se iduće godine planira uprihoditi 13,3 milijarde eura, što bi bio rast od 4,8 posto. Glavninu čini prihod od PDV-a, planiran u visini od 9,1 milijardi eura. Od posebnog poreza i trošarina planira se prihod od 2, 2 milijarde eura, a od poreza na dobit od 1,6 milijardi eura.

Od doprinosa za mirovinsko proračun planira uprihoditi 4 milijarde eura, što je rast od 8,2 posto, a od pomoći EU 5 milijardi eura ili 32,8 posto više.

Ukupni proračunski rashodi u 2023. planirani su u iznosu od 26,7 milijardi eura, i viši su za 2,1 milijardu eura u odnosu na tekući plan za 2022.

Povećanje rashoda odražava politike Vlade, prije svega daljnji rast kvalitete socijalne skrbi i potporu najugroženijima, potom održivost mirovinskog sustava, nastavak provedbe demografskih mjera te nastavak obnove od potresa.

Sastavni dio proračuna i 10 zastupničkih amandmana

Sastavnim dijelom proračuna za 2023. postalo je i 10 amandmana koje su predložili oporba i saborska većine, a zajedno su vrijedni 9, 5 milijuna eura.

Od tog iznosa, 2, 6 milijuna namijenjeno je projektu vezanom uz Arboretum Opeka i istoimenu srednju školu koja je proglašena regionalnim centrom kompetentnosti u poljoprivredi, a za što se zauzeo Predrag Štromar (HNS).

Za projekt čakovečkog Centra za odgoj i obrazovanje, koji je ‘gurala‘ Boška Ban Vlahek (SDP), država je izdvojila dva milijuna kuna, a za školsku sportsku dvoranu srednje škole u Zaboku, što je bio prijedlog Kluba SDP-a, 1, 8 milijuna.

Za Neuropsihijatrijsku bolnicu „Dr. Ivan Barbot“ u Popovači u proračunu je, na traženje Magdalene Komes (HDZ), osigurano 1,6 milijuna eura, a za besplatne zalihe menstrualnih higijenskih potrepština u školama i skloništima za žene milijun eura, na prijedlog Sabine Glasovac (SDP).

Iznos namijenjen provedbi mjera obiteljske i populacijske povećan je na 758 000 eura, a to je povećanje tražila Romana Nikolić (Socijaldemokrati).

Zahvaljujući zauzimanju Damira Habjana (HDZ), Sveučilištu Sjever država će za 665 000 eura povećati iznos za redovnu djelatnost.

Pola milijuna eura država je predvidjela za izradu dokumentacije potrebne za izgradnju zračne luke Srce Dalmacije (Drniš/Šibenik), što su zajednički gurali HDZ-ovi Branka Juričev Martinčev i Josip Begonja, Hrvoje Zekanović (HDS) i Socijaldemokrat Franko Vidović.

Upornošću Marine Opačak Bilić (Socijaldemokrati) država je za 150.000 eura povećala sredstva za prevenciju nasilja nad i među mladima, a upornošću IDS-a 120.000 eura za nastavak sanacije Eufrazijeve bazilike u Poreču.

Grbin: Proračun u korist države i Vlade, ne i građana

Devet klubova i 29 zastupnika inicijalno je proračun podnijelo 428 amandmana, no 58 ih je bilo nevažećih, podnositelji su, naime, radili tehničke pogreške, nisu ujednačili iznose koje su željeli smanjiti odnosno povećati.

Uz izuzetak 10 spomenutih amandmana, sve druge odbili su i Vlada i Sabor. Oporbu je to i danas ljutilo, pa je ponovila svoje zamjerke na proračun.

Proračun ide u korist Vlade i države, ne građana, kaže Peđa Grbin (SDP).

Tvrdi da proračun ne jamči da će plaće iduće godine biti veće, da će rasti mirovine, povećati se brojne socijalne naknade.

Najvećim problemom označio je što mjere za borbu protiv inflacije prestaju krajem ožujka, a nakon toga, kaže, proračun ne predviđa ništa.

Ista stvar muči i Socijaldemokrate. Koncem ožujka završava priča sa 21 milijardom helikopterskog novca, što nakon toga, pita se Davorko Vidović.

Navodi i kako je proračun povećan za 20 milijardi eura, a da svega milijarda ide za povećanje plaća i mirovina. To znači - ljudi pripremite se da će plaće i mirovine padati, a standard biti niži!, poručio je.

Oporba Vladu proziva i da se iz proračuna za 2023. ne vidi ni jedna ozbiljna reforma.

Perić (HDZ): Iduća će godina biti izazovna, ali Vlada je kreirala prave mjere

Proračun ne nudi ništa novo osim daljnjeg zaduženja od 1, 8 milijardi eura, tvrdi Marijan Pavliček (HS) i uvjerava kako bi njegov „pokojni djed bolje vodio financije od ove Vlade“.

Ističe i kako se Europskoj komisiji omogućava se da se zadužuje "u naše ime". Ono što je nekad radio Beograd, danas dozvoljavate Bruxellesu, kazao je.

‘Mostovci‘ su opetovali svoje nezadovoljstvo što nisu prošli njihovi amandmani namijenjeni potresom pogođenoj Banovini, pa prozvali gradonačelnicu Petrinje Magdalenu Komes (HDZ) da glasovanjem protiv Mostovih amandmana glasuje protiv svoga grada.

Oporbene tvrdnje odbacuje Grozdana Perić (HDZ) i ističe da proračun za 2023. želi ublažiti krizu, zadržati gospodarski rast i socijalnu sigurnost.

Jedan smo od rijetkih država koja ima gospodarski rast, u 2023. ulazimo u europodručje, smanjujemo neravnoteže, nabrojala.

Iduća će godina biti zahtjevna i izazovna, ali Vlada je na pravi način kreirala mjere fiskalne politike, poručila je.