Sabor: Mirovinski sustav nije ugrožen zbog Agrokora

Predsjednik Uprave AZ obveznih mirovinskih fondova Kristijan Buk, podnoseći u Saboru objedinjena izvješća o radu AZ, Raiffeisen, Erste i PBZ Croatia obveznih mirovinskih fondova (OMF) za 2017, godinu, istaknuo je kako mirovinski sustav nije ugrožen zbog slučaja Agrokor.

"Diversifikacija ulaganja i profesionalno ulaganje imovinom dopirinijelo je da ni značajni poremećaji kao i oni generirani problemima u koncernu Agrokor nisu doveli do velikog pada vrijednosti imovine fondova i nisu imali presudni utjecaj na ostvarene prinose", kazao je Buk u ime OMF-a.

Vrijednosi papiri koncerna Agrokor predstavljali su mali udio u imovini mirovinskih fondova i nikad nisu prelazili 1,5 posto ukupne imovine, dodao je Buk naglasivši da ni na koji način nisu mogli značajnije utjecati na buduće mirovine.

"Današnja izloženost prema Agrokoru mjeri se u promilima", rekao je Buk i istaknuo kako mirovinski sustav nije ugrožen zbog Agrokora.

Kako je naveo, krajem 2017. godine u OMF-ima bilo je 1,44 milijuna članova, a ukupna imovina pod upravljanjem iznosila je 91,9 milijardi kuna što je povećanje od 9,2 posto u odnosu na 2016. Od tih gotovo 92 milijarde kuna 31 milijarda kuna predstavlja zaradu koju su mirovinski fondovi zaradili za svoje članove i pripisali na njihove osobne račune.

Fondovi su u protekloj godini ostvarili prinose od 4,57 posto u fondovima kategorije A, 3,06 posto u fondovima kategorije B te 6,1 posto u fondovima kategorije C, a apsolutna zarada za naše članove iznosila je preko 2,7 milijarde kuna.

"Hrvatski mirovinski fondovi spadaju u sam vrh po ostvarenim realnim prinosima u zemljama Europe i imaju bolji realni prosječni prinos u zadnjih 10 godina od većine članica OECD-a", pohvalio se Buk pozivajući se na istraživanje OECD-a.

Branimir Bunjac (Živi zid) istaknuo je da drugi mirovinski stup ima prinose, ali i takozvane tranzicijske troškove koji su, tvrdi, viši nego prinosi. "Ti troškovi ogledaju se u povećanju javnog duga države. Kad zbrojimo plus i minus država je u minusu nekoliko desetina milijardi kuna, nema dobitka iz drugog stupa", rekao je. Upozorio je i naknade mirovinskih fondova koje godišnje iznose 400 milijuna kuna.

Bunjca je zanimalo i kolike su godišnje plaće predsjednika uprava OMF-a, na što mu je Buk kazao da se svi podaci o primanjima nalaze u revizorskim izvješćima na mrežnim stranicama fondova.

Silvano Hrelja (HSU) je rekao da će, bez obzira na jedan, dva ili tri mirovinska stupa mala plaća dati malu mirovinu, te smatra da je potrebna konstruktivna rasprava o tome kako potaknuti mirovinske fondove da budu kvalitetniji u radu.

Boris Lalovac (SDP) drži da bi osim u državne obveznice, fondovi trebali više ulagati u gospodarstvo odnosno infrastrukturu, energetiku ili primjerice sudjelovati u privatizaciji HEP-a. Prinosi na državne obveznice dugoročno ne mogu biti veći jer, kako je pojasnio, težnja je svake vlade smanjivati prinose na državne obveznice čime će se smanjiti i prinosi fondovima.

Vezano za ograničenja strukture ulaganja mirovinskih fondova, Ivan Šuker (HDZ) smatra da bi trebalo promišljati o promjeni zakona, ali kako ističe tada bi odgovornost uprava trebala biti veća.

Konstatirao je i kako se raspravlja o gotovo 100 milijardi imovine hrvatskih građana a sabornica je gotovo prazna.

Ivan Lovrinović (PH) upozorio je da imovina četiri obavezna mirovinska fonda iznosi oko 92 milijarde kuna, od čega je 66 milijardi u obveznicama Republike Hrvatske, što zapravo znači da je 72 posto imovine mirovinskih fondova državni dug. Lovrinović predlaže mirovinski sustav sa samo dva stupa i to prvi kao stup međugeneracijske solidarnosti te drugi koji bi bio dobrovoljni, što je u sadašnjem sustavu treći stup.

Državna tajnica u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava Majda Burić završno je najavila skoro predstavljanje mirovinske reforme kojoj je cilj, kako je rekla, postizanje adekvatnosti mirovina i dugoročna održivost mirovinskog sustava.

Unutar mirovinske reforme, dodala je, bit će riješen i dodatak na mirovine od 27 posto.