Sabor: Nakon sedam godina ukida se zabrana prosvjeda na Markovu trgu

Nakon sedam godina apsolutne zabrane koju je izglasala tadašnja HDZ-ova većina, od 15. srpnja na Markovu trgu moći će prosvjedovati 1500 građana, 10 metara od zgrada Vlade i Sabora, te 20 metara od zgrade Ustavnog suda. Do Matkova trga prosvjednici će moći doći isključivo iz smjera Kule Lotrščak, a samo osobe s invaliditetom iz smjera Kamenite ulice, odnosno Kamenitih vrata. Što se tiče ograničavanja broja prosvjednika, ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić ustvrdio je kako na dio Markova trga određenog za prosvjede, i ne stane više od toga broja.

- Kad policija broji, kad vlast broji, onda će građani loše proći - ustvrdio je predsjednik Laburista Dragutin Lesar uz napomenu kako bi prosvjednike trebali zbrajati zajednički organizator i policija.

Što se tiče ograničavanja broja provjednika, Lesar je bio neumoljiv:

- Kako nikakvu prijetnju sigurnosti ne predstavljaju grupe turista koje bez obzira na doba dana i broj slobodno šeću, razgledavaju i druže se na udaljenosti manjoj od 10 metara od Vlade i Sabora? Znači li to da policija i obavještajne službe imaju više povjerenja u strane turiste nego u svoje građane - pita Lesar i zaključuje:

- Da li bi se istim ograničenjima vodili i kad bi se na Markovu trgu htjelo okupiti 5000 oduševljenih građana koji su spremni zahvaliti vladi na stečaju neke tvrtke, ili njih 10.000 da iskažu podršku Vladi zbog prodaje HPB-a. Ili izrazi ushićenja zbog povećanja cijene struje. Kad bi se to dogodilo, bi li se i tada prosvjedi branili zbog sigurnosnih razloga?

Lesar je ustvrdio i kako se uvijek prosvjedi na Markovu trgu brane pod krinkom sigurnosti, te je zaključio kako je "najsigurniju zabranu donijela - arheologija".

- Markov trg bio je arheološka iskopina, okružen metalnom zelenom ogradom, ne na inicijativu vlasti i Ive Sanadera nego nekih ljudi bliskih vladi i arheologiji - prisjetio se Lesar i nastavio:

- Naravno, treba pozdraviti svaki prijedlog otvaranja Markova trga, tog kultnog mjesta okupljanja građana koji žele iznjeti javno potporu ili protivljenjenje.

Laburistima je problematičan cijeli niz odredbi u zakonu. Primjerice, da li prosvjednici do Markova trga mogu doći Tomićevom ulicom i uspinjačom?

- Prema odredbama ovog zakona ne smiju, jer je striktno naveden smijer kretanja. I što je s osobama s invaliditetom? Zar njih ne smije netko dovesti automobilom, Mesničkom ulicom ili u specijalnom vozilu? Ovim zakonom invalide prisiljavate na guranje, da in netko mora do Markova trga gurati kroz Kamenita vrata i Kamenitom ulicom do Markova trga. I što ako organitazori žele postaviti pozornicu i razglas za skup od 8 do 22? Smiju li kamionom, Mesničkom ulicom doći do Markova trga i onda kamion udaljiti? Smiju li istom rutom donjeti hranu, pića, posude za smeće? Kako će građani organizirati skup ako imaju pristup samo pješice i nikako drugačije - pitao je Lesar.

Uvjeren je da je zabrana okupljanja na Markovu trga posljedica 33 dana kampiranja radnika Sljemena, a u ta 33 dana nije bio zabilježen niti jedan incident, nije bila ugrožena sigurnost niti jednog dužnosnika, nije bilo niti jedne intervencije na Markovu trgu, a radnici su ostvarili sve ono što su željeli.

- Nakon prekida tog skupa, u roku od dva sata maknuli su sve svoje rekvizite i metlama počistili Markov trg. Pozdravljam namjeru otvaranja Markova trga, jedinog prostora u Zagrebu na kojem prosvjed ima smisla, ali ograničenja koja su postavljena neće dozvoliti da se postigne efekt jer se organizatorima onemogućava svaka tehnička pomoć - rekao je Lesar te najavio da će njegov Klub zastupnika Laburista predložiti dva amandmana kojis e odnose na ograničeno vrijeme prosvjeda te smijera kretanja, posebno osoba s invaliditetom.

Gordana Sobol uime SDP-a prisjetila se 2005. godine kad si je "HDZ-ova vlast osigurala mir pod svojim prozorima i stvorila tvrđavu koju je trebalo osvojiti".

- Pozdravljamo čistu situaciju, da se prosvjed ograničava 20 metara od Ustavnog suda. 10 metara u odnosu na ostale institucije, da se može nesmetano raditi u institucijama, i da turisti mogu prolaziti, da mogu, ako je potrebno i interventna vozila doći na Markov trg - rekla je Sobol te je pozdravila mogućnost da se dolazak na Markov trg omogući i osobama s invaliditetom koje iz Kamenite ulice mogu doći na prosvjed.

HDZ podržava pravo građana na mirno okupljanje koje se osigurava ovim zakonom, ali ga ipak neće podržati jer, tvrde, nije provediv i siguran za građane. Najveća oprobena stranka ocjenjuje kako je riječ o zakonu političkog karaktera koji neće biti provediv te su preporučili vladajućoj Kukuriku koaliciji kako bi bilo bolje da to svoje predizborno obećanje ne ispuni.

- Omogućeno je mirno okupljanje građana ali je ugrožena njihova sigurnost i sigurnost institucija koje su u blizini i zato ćemo biti suzdržani kod glasanja – najavio je Milijan Brkić. HDZ su sporna tehnička pitanja koja zakonom nisu do kraja definirana.

- Nije bitno čiji je prozor pod kojim građani prosvjeduju već da li je zakon tehnički provediv – naglasio je Brkić upozoravajući da je Trg svetog Marka mala površina, a pristup Trgu je izrazito sužen.

- Ponovno ćemo imati kaveze na Trgu Svetog Marka. Spomenici kulture biti će izloženi devastaciji. Ovo mjesto nije primjereno za javno okupljanje – naglašavaju u Klubu HDZ-a navodeći niz otvorenih, tehničkih pitanja, na koja zakon ne daje odgovor.

- Dozvoljava se prosvjed za 1500 ljudi, a tko će ih brojati i na koji način? Hoćemo li imati brojače ili ulaznice i što ako ih dođe više? Što s onima koji ostanu na prostoru gdje nije predviđen prosvjed i hoće li ih zato policija udaljiiti? Što ako prosvjednici ostanu duže od 22 sata i više dana. Što ako mirno okupljanje preraste u nešto drugo – nabrojio je Brkić.

Upozorava također kako su prosvjednici živa masa koju je teško kontrolirati zbog čega neće biti moguće ograničiti niti dolazak na Markov trg isključivo preko određenih pravaca.

Za razliku od oporbe vladajući HNS daje bezrezervnu potporu vraćanju prosvjednika na Markov trg jer smatraju da oni koji donose odluke moraju čuti svoje građane.

- Sigurno da nije ugodno čuti kada te netko kritizira i želi ispunjenje svojih prava, ali oni koji kreiraju politike moraju čuti svoje građane. To nam je dužnost i posao – rekla je Sonja Konig.

Zakon podržava i SDSS.

- Vlada je odlučila da Markov trg ne bude zabranjen trg. To je značajna promjena i zato ju podržavamo – poručio je Milorad Pupovac koji se slaže i s ograničanjima u broju prosvjednika.

- Policija mora voditi računa o sigurnosti, a jedan od temelja je da nema previše ljudi kako ona ne bi bila ugrožena – objašnjava. Osim toga smatra kako nema mnogo zemalja na svijetu koje bi na ovako mali i specifičan prostor dopustile ovakvo okupljanje.

- Zato polemike koje se vode u Saboru nemaju smisla jer mislim da je prijedlog dovoljno hrabar i dovoljno pošten – kaže Pupovac.

Ovaj zakon predstavlja demokraciju na kapaljku, ali opet je bolji od zakona koji je donio HDZ i sukladno kojemu se na Markovu trgu uopće nije moglo prosvjedovati - rekao je uime HDSSB-a Boro Grubišić. On i njegov kolega Igor Češek s govornice su ismijavali predloženi zakon i predlagali Vladi da prodaje ulaznice prosvjednicima, "pa da se za 100 kuna osam dana može štrajkati glađu na Markovu trgu".

- Treba osnovati i Javnu agenciju za okupljanje, a reklama bi im mogla biti "jao vama kojima mi trebamo". Usto, predlažem Vladi prodaju paketa ulaznica, za sudjelovanje u tri okupljanja kako bi se građani unaprijed osigurali da će moći prosvjedovati na Markovu trgu - rekao je Grubišić i nastavio:

- Ali, mene zanima, kako će se dogoditi situacija, uza sve ove restrikcije, u kojima bi građani na Markov trg došli zahvaljivati Vladi na povećanom PDV-u, višoj cijeni struje, povećanoj TV proistojbi... Bilo bi bolje da donisimo zakon o državnim dužnicima koji bi išli među prosvjednike, a ne da prosvjednici dolaze na Markov trg. Zašto nitko nije pristupio ženama iz Kamenskog, radnicima Jadrankamena? Zašto ne odemo u Dalmacijavino? To bi bio potez, a ne što propisujemo ljudima koji prosvjeduju kako će prosvjedovati, kojim putem će i kada doći i kad će se razići.

- Kod organiziranih prosvjeda na Markovu trgu nikad nije zabilježen niti jedan incident. Samo jedan razbijeni prozor na zgradi Vlade dogodio se jedne večer 2005. godine, dan uoči glasovanja o zakonu koji je danas važeći i kojim se brani prosvjedovanje na Markovu trgu. No, taj prosvjed nije bio organiziran, bilo je to spontano okupljanje građana zbog uhićenja generala Ante Gotovine - komentirao je uime Kluba HSU-a Silvano Hrelja. Prisjetio se i najvećeg prosvjeda u Zagrebu koji je održan 27. veljače 1995.

- Tada se na Markov Trg ni pomisliti nije moglo, jer su sve ulice kojima se dolazilo gore iz smjera Ilice bile blokirane. Lesar je tada ispred SSSH vodio taj skup sa više od 7000 ljudi. Nakon toga, dolazilo se do Kamenitih vrata, ali dalje nije išlo. Sindikati su prvi put na Markov trg došli u vrijeme koalicijske Vlade - rekao je Hrelja.

Što se tiče novih pravila prosvjedovanja na Markovu trgu, Hrelja je ustvrdio kako je nedopustivo da ljudi budu u kavezima.

- Može se lamentirati o svemu, ali u odnosu na postojeće stanje, on predstavlja pozitivan pomak, da s pozicije oka i uha svatko može uputiti poruku. A prosvjedima se želi vlasti dati jasno puruku da li se s nečime slažu ili ne slažu. Sad se može lamentirati je li 1500 prosvjednika dovoljno, ali kreativni organizatori od 8 do 22 mogu kroz Markov trg prošetati i 20.000 prosvjednika - zaključio je Hrelja.