Iako su potrošači zbog inflacije već oguglali na skokove cijena hrane u dućanima, na tržnici Dolac zatekli smo rijetko viđen prizor - stručak samoniklog divljeg bilja zvanog šparuga ili šparoga prodaje se po gotovo duplo većoj cijeni od kvarnerskog škampa koji se smatra našim najvrjednijim ribarskim specijalitetom.
Stručak prvih proljetnih šparoga iz zadarskog zaleđa koji nam je vagnula prodavačica po istaknutoj cijeni od 14 eura imao je oko 250 grama, u njemu je pedesetak stabljika od kojih se gotovo pola njih otkida za daljnju obradu, a stabljika se koristi za juhu.
Kad biste kupili kilogram šparoga one bi vas stajale oko 56 eura, što je daleko više od kvarnerskih škampa koji su za prvu klasu u jutarnjim satima na ribarnici još živi i imali maksimalnu cijenu od 35 eura.
Oko podneva cijena škampa padne i do 25 eura, a prodavači šparoga neprodane stručke spremaju u vodu kako bi ih u nedjelju prodavali po istoj cijeni.
Lani je kilogram šparoga kod prodavača koji su se odlučili prodavati ih po kilogramu sa cijenom od 260 kuna (34 eura) izazvao pravi mali bunt potrošača. Mnogi od njih tada su se žalili kako za ovakve astronomske iznose za berbu samoniklog bilja ne mogu dobiti ni račun i zazivali povratak Linićeva sustava fiskalizacije računa na tržnicama od kojih su sada oslobođeni OPG-ovi.
Kako smo tada pisali jedina preostala mogućnost bila je da se promet divljim šparogama bilježi preko računa jest da komercijalni sakupljači imaju ugovor s Hrvatskim šumama. Kako bi izbjegli probleme oko branja šparoga u njihovim šumama, Hrvatske šume su prije nekoliko godina uvele aplikaciju na svojoj web stranici na kojoj svi zainteresirani građani mogu dobiti besplatnu dozvolu za branje.
Za osobne potrebe s "dozvolom za skupljanje nedrevnih šumskih proizvoda" može se nabrati tri stručka (maca) s 20 biljaka.
No, za komercijalne sakupljače koji ih poslije prodaju vrijede druga pravila. Trebaju sklopiti ugovor s Hrvatskim šumama prema kojem plaćaju naknadu po ubranoj količini, a po važećem cjeniku to je 20 kuna za kilogram. Iako je i ta cijena gotovo simbolična, nemalo nas je iznenadio odgovor na pitanje koliko je takvih dozvola izdano u cijeloj Hrvatskoj.
- Hrvatske šume ove godine nisu izdale niti jednu dozvolu za komercijalno branje jer nije zatraženo sklapanje nijednog ugovora - navode iz Hrvatskih šuma.
Pomislili smo kako je suša možda razlog što nije sklopljen niti jedan ugovor, ali ista je situacija bila i 2021. godine. Dvije godine, niti jedan ugovor, a tržnice i restorani puni šparoga. Pa otkud dolaze?
Bolji poznavatelji prilika na terenu kažu kako šparoge ionako najviše ne rastu u šumama, nego na rubnim dijelovima, a najviše na kamenjaru, uz suhozide ili napuštene poljoprivredne površine.
Mnogi sakupljači navode kako ih beru na privatnim pašnjacima i u šumama, a vlasnicima plaćaju nadoknadu. Međutim, o privatnim šumama skrbi nedavno osnovani Hrvatski savez Udruga privatnih šumovlasnika koji zastupa interese oko 600.000 građana koji imaju svoje šume.
Predsjednik udruge Zdenko Bogović rekao nam je tada kako ni oni ne izdaju nikakve posebne dozvole za šparoge, a na privatnim je vlasnicima da urede uvjete i cijenu korištenja svojih proizvoda sa skupljačima samoniklog bilja.
Pa vi vidite, skupo platite ili idite u šumu i uberite.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....