ZAŠTIĆENI NAJMOPRIMCI

SAMO 411 GRAĐANA SE JAVILO APN-u I ZATRAŽILO STAMBENO ZBRINJAVANJE 'Uvjeti su katastrofa, većinom su to stariji ljudi koji nisu kreditno sposobni'

U krugu: Predrag Štromar
 Dragan Matić, Bruno Konjević / CROPIX

Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama do 7. lipnja 2019. godine, dana prije isteka roka za prijavu, zaprimila je ukupno 411 zahtjeva građana sukladno Pravilniku o sadržaju podataka o stanovima i osobama koje plaćaju zaštićenu najamninu.

“Od toga 192 zahtjeva su podnijeli zaštićeni najmoprimci, 149 zahtjeva vlasnici stanova u kojima žive zaštićeni najmoprimci, 60 zahtjeva je podneseno od strane zaštićenih najmoprimaca i vlasnika stanova te 10 zahtjeva od predmnijevanih najmoprimaca. Velik broj zahtjeva dostavljen je zadnji dan roka javnog poziva te obrada istih još nije završena”, odgovorili su nam iz APN-a na pitanje kakav je rezultat javnog poziva raspisanog prije šest mjeseci koji je trebao napraviti svojevrsnu inventuru i utvrditi točan podatak koliko je ukupno građana u statusu najmoprimaca, odnosno vlasnika, koliko ih ima u vlasništvu drugu nekretninu i koliko ih uopće ima potrebe za pomoć države. Kada su se lani izglasale kontroverzne izmjene Zakona o najmu stanova, za koje je država tvrdila da rješava nepravdu staru 70 godina, a najmoprimci upozoravali da ostaju bez krova nad glavom, radilo se navodno o 3726 stanova u Hrvatskoj. Poziv je, dakle, sada doživio debakl.

Zakon o najmu

Ta je kategorija najmoprimaca i stvarnih vlasnika stanova imala rok do 8. lipnja APN-u dostaviti podatke o stanu. Prema Pravilniku, građani su morali predati dokumentaciju i zatražiti pomoć za rješavanje stambenog pitanja. Država je ponudila sljedeće opcije: najam stana, odnosno kupnju stana iz Programa društveno poticane stanogradnje ili kupnju stana/kuće ili gradnju kuće uz subvencionirane stambene kredite i prednost za smještaj u starački dom. Naime, Zakon o najmu stanova, izglasan prošle godine uz negodovanje oporbe, najmoprimcima je odredio 1. rujna 2023. godine kao krajnji rok do kojega trebaju vratiti nekretnine izvornim vlasnicima, a time da se od 1. rujna 2018. godine postupno povećavala zaštićena najamnina. Svi zaštićeni najmoprimci dobili su pravo prvokupa stanova u vlasništvu države i jedinica lokalne samouprave, prije svega pri kupnji i najmu stanova iz programa POS-a i subvencioniranju stambenih kredita.

Zašto je interes građana tako mizeran?

Što se tiče varijante o pravu prvenstva u starački dom, Jutarnji list je prateći konkretan slučaj jednog umirovljenika otkrio da nadležne institucije, od Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja do centara za socijalnu skrb i samih domova, uopće nisu spremne za provedbu.

Josip Hrastić, tajnik udruge Vlasništvo i posjed, koji zastupa vlasnike kojima su stanovi oteti u stambenoj reformi od 1945. do 1955., uvjeren je kako je loš odaziv dokaz da je brojka na koju su se pozivali najmoprimci falsificirana i prenapuhana. Smatra da je realna brojka preostalih zaštićenih najmoprimaca najmanje pet puta manja od one kojom su javno baratali kako bi minirali zakon. “Brojka od 3700 poslužila je zakonodavcu da nam ‘uvali’ još pet godina čekanja, iako se problem mogao riješiti u jednoj godini, a oporbi da mjesecima mantra o 10.000 ljudi koji će završiti na ulici. Realno, broj zamjenskih stanova koje država treba osigurati bio bi podnošljiv za malo jače poduzeće, a ne državu”, rekao je Hrastić, koji tvrdi da takvih stanova nema više od tisuću!

“Nema nikakvog benefita za vlasnike, javili se mi ili ne ništa time ne dobivamo, nema za nas kredita za obnovu tog fonda, ničega, samo prijava da postojimo”, tumači Hrastić, koji je svejedno građanima sugerirao da se jave da ne bi ispalo da vlasnici bojkotiraju zakon. Njime, doduše, nisu oduševljeni: “Mi smo zakonom dobili samo nadu da će nam stanove vratiti, ali tu je sto rupa i načina da se zakon izvrda, a vlasnici će opet morati pokretati sudske postupke za iseljenje. S terena nam poručuju da neće izaći po cijenu života”. Kao razlog nezainteresiranosti spominje i to da se većina najmoprimaca direktno dogovorila s vlasnicima, “na dnevnoj razini dobivamo informacije da najmoprimci vraćaju stanove”.

Kritike

Kaže da ga ne čudi što se najmoprimci ne javljaju jer su ionako pozivali na bojkot: “Oni su u strahu da će se provjerom njihova imovinskog stanja otkriti da imaju drugu nekretninu, a 50 posto zaštićenih najmoprimaca je doista i ima. Zato i ne traže pomoć države - jer se imaju gdje odseliti, a nadaju se i da će stvar riješiti Ustavni sud. Posrijedi je i inat, mnogima od njih još uvijek nije jasno da je to tuđa imovina”, drži Hrstić.

U Hrvatskom savezu udruge stanara, pak, tvrde da su uvjeti tako katastrofalni da to nisu mogli ni doživjeti kao ponudu na koju bi se građani javili; većina njih nema uvjete za kredit, ne mogu si ga priuštiti i stariji su od 45 godina - dakle, nemaju uopće uvjete da bi se javili. Poziv je sprdnja, nemaju se na što prijavljivati jer im se ništa i ne nudi”, kažu u savezu. Zamjeraju Ministarstvu što je forsiralo izmjene a da prethodno nisu napravili analizu - o čemu svjedoče i sami uvjeti javnog poziva; radi se uglavnom o starijima koji nisu kreditno sposobni.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
08. studeni 2024 07:47