JURE PETRIČEVIĆ

Samozatajni emigrant Hrvatskoj je donirao milijune: 25 godina od smrti njegovi posmrtni ostaci položeni su na Mirogoju

Petričević je bio poznat agronom i publicist. Rođen je 1912. godine u Starigrad-Paklenici. Doktorirao 1942. godine na Visokoj tehničkoj školi u Zurichu

Posmrtni ostaci Jure Petričevića

 Mirko Cvjetko/matica Hrvatska/

Nakon četvrt stoljeća od smrti, na zagrebačkom groblju Mirogoj u ponedjeljak su položeni zemni ostatci Jure Petričevića, najvećega dobrotvora Matice hrvatske u proteklih 80 godina, priopćila je Matica hrvatska.

Petričević je bio poznat agronom i publicist. Rođen je 1912. godine u Starigrad-Paklenici. Doktorirao 1942. godine na Visokoj tehničkoj školi u Zurichu, a umro 1997. u švicarskom Bruggeu.

Hrvatska enciklopedija ističe da je utemeljio izdavačku kuću Verlag Adria preko čijih je izdanja u vrijeme socijalizma sudjelovao u aktivnostima hrvatske emigracije.

Ekshumacija je obavljena tjedan dana ranije, dok se polaganje posmrtnih ostataka u privremenu grobnicu održalo uz nazočnost članova Predsjedništva, Glavnoga odbora i zaposlenika Matice hrvatske.

Obred je vodio pater Siniša Štambuk.

Zahvaljujući oporučnoj donaciji Jure Petričevića iz 1997. godine koja je iznosila gotovo milijun i pol njemačkih maraka, godine 2002. uz Matičinu povijesnu zgradu na Strossmayerovu trgu u Zagrebu sagrađen je aneks s velikom dvoranom koja nosi ime Dvorana Jure Petričevića.

image

Posmrtni ostaci Jure Petričevića

Mirko Cvjetko/matica Hrvatska/

U dvorištu uz tu zgradu 2010. godine postavljeno je brončano poprsje s likom velikog dobrotvora, rad akademskog kipara Tomislava Kršnjavog.

Povodom toga događaja predsjednik Matice hrvatske Miro Gavran izjavio je kako je sretan što smo napokon, nakon brojnih neuspješnih pokušaja koji traju duže od dva desetljeća, uspjeli prenijeti posmrtne ostatke Jure Petričevića u domovinu. U tome su pomogli njegovi prijatelji iz Švicarske Marijan Jakopović i Tihomir Nuić, te njegov unuk Vice Šantak, a cijelim složenim poslom rukovodio je glavni tajnik Matice hrvatske Marijo Dominiković.

Nadam se, istaknuo je, da ćemo u bliskoj budućnosti definirati još primjerenije trajno počivalište ovog nesebičnog čovjeka, koji je cijeloga svoga emigrantskog života u svome srcu nosio svoju domovinu i Maticu hrvatsku.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 09:44