Sanader će ako mu se dokaže šteta morati kazneno odgovarati

ZAGREB - Može li premijer kazneno odgovarati za političku odluku? Može ako se sudski dokaže da je svjesno i namjerno nanosio štetu državi ili nekoj tvrtki, a pribavljao nezakonitu korist drugome, odgovor je većine sugovornika Jutarnjeg lista.

- Jedno je politička odluka, kad se svjesno ide u gubitak zbog viših motiva, na primjer kad se odlučuje o subvencioniranju brodogradnje. Sasvim nešto drugo je kad postoji svijest da će se određenom političkom odlukom nekome nezakonito pribaviti korist - objašnjava odvjetnik Veljko Miljević.

‘Odluka je bila po zakonu’

Uvjet je da se utvrdi da je postojala namjera i svijest da se počini kazneno djelo. Formalno, ministri i premijeri ne uživaju imunitet od kaznenog progona.

Prema Ustavu, imunitet je privilegij saborskih zastupnika, sudaca i predsjednika države. Tako se zastupniku ne može suditi za izraženo mišljenje ili glasovanje u Saboru ma kako bio štetan zakon koji su izglasali. Političari prije svega podliježu političkoj odgovornosti: za loše i štetne odluke narod bi ih trebao kazniti tako da više ne glasa za njih, pa da više nikad ne dođu u priliku nanositi štetu državi. Anto Nobilo, odvjetnik bivšeg potpredsjednika Vlade Damira Polančeca , smatra da i premijer i članovi bivše Vlade mogu snositi isključivo političku odgovornost. “Kriv sam koliko i svi drugi članovi Vladina užeg kabineta”, poručio je Polančec kad je protiv njega pokrenuta istraga zbog ugovora o prodaji struje između HEP-a i TLM-a.

- Ako je poštovana procedura, a radi se o političkoj odluci koja je oštetila državni proračun, jedini način na koji Vlada može biti kažnjena jest gubitak vlasti, o čemu odlučuju građani na izborima - rekao je Nobilo. Brojni su primjeri Vladinih odluka koje su oštetile poračun i nanijele ekonomsku štetu državi. Primjerice, naša brodogradilišta na svakom brodu stvaraju gubitke, no Vlada svake godine svjesno podmiruje te gubitke i iz brojnih razloga održava brodogradilišta.

- Ako političar svjesno krši ovlasti koje ima da bi nekome nanio štetu i ostvario imovinsku korist, morate dokazati da je on to svjesno radio i da za to nije imao ovlasti. U konkretnom slučaju, Vlada je TLM imala pravo prodati bilo kome, a ne najpovoljnijem ponuđaču. Odluka je, dakle, donesena u skladu sa zakonom, pod određenim uvjetima, a jedan je od uvjeta bio i jeftinija struja - rekao je Nobilo.

- Dakle, ako me pitate može li bivši premijer kazneno odgovarati, moj je odgovor ne, a mislim i da ne bi trebao u ovom slučaju - rekao je Nobilo.

Svi odgovaraju za sve

Između političke i kaznene odgovornosti tanka je linija, kaže Siniša Rodin s Katedre za europsko javno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta.

- Političke odluke prije svega nose političku odgovornost, no u iznimnim situacijama može se govoriti i o kaznenoj odgovornosti ako se dokaže da je riječ o kaznenom djelu. Premijerska funkcija tu nikoga ne štiti. U načelu, svi bi mogli odgovarati za sve - rekao je Rodin.

Na isti način to vidi bivša ministrica pravosuđa.

- Godinama se mnogi kod nas skrivaju iza tobože političkih odluka. Političke odluke čije su posljedice na štetu države i proračuna su kaznena djela i tako ih treba promatrati - ističe Ingrid Antičević Marinović (SDP). Ako su oštetile proračun, onda prvo mora odgovarati onaj tko ih je predložio i nagovarao druge da glasaju za njih ili čak prikrivao i krivo prikazivao njihove posljedice, kaže.

No, kad je riječ o konkretnom slučaju, pitanju štetnog ugovora HEP-a i TLM-a i eventualne odgovornosti tadašnjeg premijera i Vlade, sugovornici Jutarnjeg puno su suzdržaniji.

- U ovom slučaju radi se o političkoj odluci koja će se teško moći podvesti pod kazneno djelo zloporabe službenog položaja. Kod kaznenog djela uvijek treba utvrditi ne samo štetu nego i namjeru, a to se neće moći na temelju dosad objavljenih činjenica - rekao je bivši dekan zagrebačkog Pravnog fakulteta Josip Kregar, koji smatra da bi na Sanaderovu odgovornost eventualno mogle ukazati tek neke nove činjenice.

Željko Potočnjak, dekan Pravnog fakulteta i bivši sudac Ustavnog suda, ističe da se za političke odluke ne može kazneno odgovarati nego tek politički, na izborima, no to ne znači da neka politička odluka u sebi ne može imati i elemente kaznene odgovornosti.