Sandra Benčić: ‘HDZ ne radi stvari od kojih oni neće imati direktne koristi‘

Vladajući su u petak izglasali paket pravosudnih zakona i nazvali to početkom cjelovite reforme pravosuđa. Niti je cjelovita niti je reforma - uzvratila je oporba koja traži konkretnije promjene.

“Ministar Malenica otvoreno kaže da možda predsjednik Vrhovnog suda nema uvid u cijelu reformu. Pa čija je to odgovornost, kako je to moguće? Kako je moguće da Ministarstvo radi na nekoj reformi o kojoj ništa ne zna predsjednik Vrhovnog suda? Sve je time rečeno jer činjenica da se iza zatvorenih vrata planira nešto što se naziva reformom, a reforma nije, činjenica da nije uključen predsjednik VS-a, a kamoli šira javnost pokazuje u kojem smjeru to ide. I dalje smo na istom, radi se na HDZ-ovom pokušaju prikazivanja da rade reformske procese, ali u stvarnosti se ne radi o promjenama koje će donijeti kvalitetnije pravosuđe i koje će građanima donijeti ne samo pravo, nego i pravdu”, rekla je Sandra Benčić za N1.

Kaže da su ovo u Saboru zasad bile “točkaste izmjene u postojećim propisima”.

“Mi smo već ušli u fazu izmjena zakona, a nacionalni plan razvoja pravosuđa je do neki dan bio na e-savjetovanju, dakle nije usvojen. To je potpuno naopako. Prvo je trebalo usvojiti nacionalni plan razvoja pravosuđa, napraviti onda zakonodavni plan i onda krenuti u njega, a mi radimo sve obratno. Tako se reforme ne rade. Sudac Dobronić je dobro detektirao da ne možete dati dobar lijek ako niste dobro postavili dijagnozu, a Plenkovićeva Vlada nije dobro postavila dijagnozu jer nije uključila one koje je trebala uključiti u postavljanje te dijagnoze”, kazala je Benčić.

Premijer Andrej Plenković na sjednici Vlade rekao je da je riječ o najvećoj reformi pravosuđa od ulaska Hrvatske u EU i stavio je naglasak na skraćenje rokova.

“Ponovna intervencija u parnični postupak je dokaz da se radi o prividu. Vi možete sucima skraćivati rokove koliko želite, no to su instruktivni rokovi. Vi kao zakonodavac ne možete predvidjeti, svaki slučaj ima svoju priču. Po meni to nije put kojim bi trebalo ići. Mislim da bismo zajedno sa strukom trebali detektirati koje su to ključne točke u postupku zbog koje postupci traju dugo. Meni se čini da je problem i u samoj pripremi postupka”, rekla je Benčić.

“Sudac Dobronić je dobro rekao da moramo rasteretiti sudove i suce od repetitivnih i administrativnih postupaka kojima su zatrpani i to prebaciti na sudsku administraciju, a sucima ostaviti da se bave pravom. Kada to napravimo imat ćemo manji broj slučajeva na sudovima i manji broj slučajeva koji dolaze do samog suca. Također, moramo uvesti sustav kolektivnih tužbi u većem broju slučajeva i primjene kolektivnih presuda na sve pojedinačne slučaje, kao što je naprimjer bilo u slučaju franak. Moramo osigurati da se primjena tog instituta može šire koristiti”, dodala je.

Benčić smatra da i dalje nema volje da se u pravosuđu stvore uvjeti za transformaciju.

“Ovime se to ne radi. Ponovno ćemo dati neke instruktivne rokove pa će to izgledati kao da smo skratili rokove, ali to ništa ne znači. Taj rok i dalje može biti pet, šest, sedam godina. Ništa neće značiti ako ne uklonimo ono što generira problem, a to je prevelik priljev slučajeva koji nisu slučajevi za sud, gdje se ne radi o pitanju prava. Druga stvar, ništa nećemo popraviti ako ne reorganiziramo, čak i teritorijalno, sudove. To je također naš prijedlog. Sucima trebamo omogućiti kvalitetnu digitaliziranu infrastrukturu i prostore u kojima rade. Ne znam je li premijer Plenković išao kad po općinskim sudovima i vidio u kakvim sudovima suci rade, da neki nemaju ni osnovnu opremu. Postoje i problemi koje je profesorica Đurđević isticala, a to vidim u praksi, a to je da neki suci tumače propise zaista koristeći samo model gramatičkog tumačenja – doslovno što norma znači – a ne teleološkog tumačenja, smisla i svrhe norme”, rekla je Benčić za N1.

“To se jako vidi sada u slučajevima kada suci nisu obvezani primjenjivati samo zakone kao pravnu normu, nego imaju i direktive EU i cijeli europski acquis. Otpor prema direktnoj primjeni i tumačenju zakonskih normi u skladu s europskim direktivama i uputama je zaista značajan. Ne samo kod sudstva, tu veliki problem imamo kod državne uprave i lokalne samouprave. Tu imamo zaista ozbiljan problem. To je ono što se mora rješavati edukacijom, ali i promjenom načina izbora i napredovanja sudaca gdje zaista smatramo da bi bilo izuzetno korisno da se minimalno jedna petina sudaca bira van ovih tzv. karijernih sudaca kako bi na neki način dugi pravni profesionalci ušli u sudačku struku i unijeli drugi pogleda na primjenu prava. To bi bilo dobro provjetravanje. Našem pravosuđu je potrebno otvaranje – prema struci i prema javnosti. Imamo jedan hermetički zatvoren sustav koji sam sebe štiti od kritike”, dodala je.

Zeleno-lijevi blok iznio je svoj plan reforme pravosuđa, no premijer je rekao da se “tu radi o kompletnom nerazumijevanju i nepoznavanju sustava”.

“Prijedlozi koje mi iznosimo se temelje na prijedlozima najboljih pravnih stručnjaka u zemlji koji već godinama govore što u pravosuđu treba promijeniti, na temelju prijedloga kandidata za Vrhovni sud. I na temelju, a to naravno Plenkovića ne zanima, onih brojnih analiza koje su plaćene iz europskih projekata da bi bile podloga za reformu pravosuđa, koje mi platimo i onda stoje nekome u ladici. Mi ih, recimo čitamo. On ih plati i onda stavi sa strane. I druga stvar, kao zbilja važna poruka njemu, kada bi HDZ rekao da je prijedlog koji mi dajemo dobar, ja bih ga odmah poderala i bacila. To su ti odnosi”, rekla je Benčić.

Predsjednik zagrebačke židovske općine Ognjen Kraus je pokrenuo inicijativu da se ide u izmjene kaznenog zakona da se zabrani “Za dom spremni”. Premijer na pitanje hoće li od toga nešto biti kaže da to već postoji u zakonu.

“On ne želi to explicite staviti u propise jer bi imao problema s dijelom svog biračkog tijela, to je politička kalkulacija. Njemu je to problem otvoreno reći i on će to izbjegavati maksimalno. Meni se čini da je to osnovni civilizacijski doseg, da se ZDS i sve što jesu simboli i obilježja fašizma, nacizma, sankcionira, međutim to se neće dogoditi nikad za vrijeme HDZ-ove Vlade iz razloga koje sam rekla. A ovo ‘to već postoji u zakonu’ ili ‘to je po zakonu’ je postala omiljena uzrečica političkih elita kada ogreznu u krajnje nemoralnim i neprihvatljivim praksama kao što je sad bio slučaj s HNB-om. Ne samo s trgovanjem dionicama, nego i činjenicom da oni koji nadziru banke pri prodaji potraživanja, između ostalog građana agencijama za naplatu potraživanja, koje su potpuno neregulirane, onda si još od tih agencija kupuje nekretnine po nižoj cijeni od tržišne. To je… da, to je po zakonu, ali zato jer oni pišu zakone na način da bi jednog dana kada ogreznu mogli reći ‘to je po zakonu’ i zato se svaka naša inicijativa koja ide u smjeru tih izmjena, i Zakona o kreditnim institucijama i Zakona o zaštiti potrašača koja bi onemogućila prodaju duga potrošača agencijama, stopira od strane vladajućih. Agencija za naplatu potraživanja, to je industrija vrijedna 40 milijardi kuna. Imamo industriju vrijednu 40 milijardi kuna koja je potpuno neregulirana”, komentirala je Benčić.

Bliži se druga godišnjica zagrebačkog potresa, obnova ne ide nikako, pitanje je što će se uspjeti iskoristiti od europskih sredstava koja su nam na raspolaganju, oporba je zatražila ostavku ministra graditeljstva Darka Horvata, no to će se teško dogoditi. Hoćemo li ipak doći do točke da neko ipak preuzme odgovornost?

“Bojim se da ne, to se nikad nije dogodilo. Meni je zaista neshvatljivo kako se isplati HDZ-u imati takvu propast projekta obnove. Ne može se to nikome politički isplatiti i zato mi nije jasno kako ne ulažu više energije u sam taj proces. Možemo reći za Zagreb da ne vole novu gradsku vlast, ali ni na Baniji nema pomaka. Obilježje HDZ-a već 30 godina je da nikad ne rade stvari od kojih oni neće imati direktnu korist, odnosno one procese koji izlaze van jednog mandata. Ako sada treba napraviti nešto što će pokazati rezultate za sedam-osam godina, oni nemaju motivaciju da to rade, oni rade ono što im donosi trenutnu popularnost. Ako smijene ministra Horvata, priznaju da ovo do sada nije bio sustav, oni će u tom trenu nešto političkih bodova možda izgubiti. To je privremena stvar, ali njima je to bitnije od ukupne koristi za ovo društvo. Oni idu u one stvari koje im daju trenutnu korist, trenutnu popularnost i zato mi nemamo nikakve reforme – jer se to njima ne isplati”, rekla je Benčić.

Kaže da oporba ne može srušiti vlast je nema većinu.

“Ne samo da nemamo većinu, nego ta većina koju Plenković ima nije tanka kako neki misle, sad su dobili pojačanje od Hrvoja Zekanovića. Realno, to je postojalo i prije, ali našlo bi ih se još i naći će ih se još ako bude trebalo jer je jednostavno cijela sturktura desnica koaj se raspala nakon što je ušla u sabor podložna tome da budu žetončći. Meni je žao to reći, ali i Domovinski pokret i novi koji su nastali, više nitko ni ne zna kako se zovu ti klubovi, sve je to bazen Andreja Plenkovića”, rekla je Benčić.

Ipak, dio oporbe, kaže, dobro surađuje. Rekla je i da s SDP-om nemaju nikakve konkretne dogovore niti vode pregovore.

“To se niti ne radi toliko prije izbora. Cijela progresivna oporba zaista dobro surađuje. Nije tu samo SDP, nego i Klub Centra i GLAS-a, Klub HSS-a i Radničke fronte i socijaldemokrati. Imamo zajedničke inicijative, obavještavamo se s stvarima, dogovaramo se kada i s čime izlazimo i mislim da je tu suradnja dobra. Imamo zadatak u dvije godine pokazati što je alternativa kako bi Hrvatska izgledala da smo mi na vlasti. To je ono što moramo komunicirati s građanima, a ova dnevna medijska prepucavanja, to politički nije korisno. Mi ne dodajemo nikakvu vrijednost niti građanima niti zemlji. Mislim da se na to moramo orijentirati, zato smo izašli s prijedlogom pravosudne reforme, uskoro ćemo s prijedlogom stambene reforme i drugim prijedlozima. Mislim da to moramo raditi kontinuirano. Treba postojati kontinuirani rad, svaki dan, na objašnjavanju kako ova zemlja, a zaista ima šanse, može biti bolja. Ne može nam zemlja biti bolja samo time da se promijeni politički ešalon, za mnoge stvari se svi zajedno moramo mijenjati i mijenjati nekakav odnos jedni prema drugima i prema zajedničkom javnom dobru. Ako to ne napravimo, nego i dalje imamo atomizaciju da se svatko bori samo za sebe, nećemo uspjeti kao zajednica”, rekla je Benčić.