SANJA BARIĆ 'Predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović ću u ponedjeljak savjetovati: ako nitko ne skupi 76 potpisa, mora raspisati nove izbore'

Predstojnica Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci, Sanja Barić, nedvosmisleno tvrdi da Ustav predsjednici Republike Kolindi Grabar-Kitarović dopušta da za mandatara imenuje samo onu osobu koja dokaže da ima podršku 76 zastupnika. Ako nitko nema saborsku većinu, predsjednica mora raspisati nove izbore.

Prije konzultacija s predstavnicima koalicije Hrvatska raste i Domoljubne koalicije predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović sastat će se s pet profesora ustavnog prava, među kojima ste i vi. Dr. Krunislav Olujić već vas je optužio da predsjednici dajete alibi.

- To je Olujićeva ocjena situacije, no meni su veći problem razlozi zbog kojih je on iznosi. Olujić tvrdi da predsjednica sprema ustavnopravni puč za koji joj je potreban alibi. Nisu problem izrazi kojima se služi, nego to što njegovo uvjerenje da predsjednica sprema puč nema nikakvu podlogu u Ustavu. A Ustav je vrlo jasan svakome, pa i onome tko nije pravnik. Pođimo od pretpostavke da imamo mandatara, osobu koja je dobila potporu većine, ali nije prošla na glasanju o povjerenju Vladi. Dakle, pretpostavka je da je mandatar dobio 30 dana za sastavljanje Vlade, pa još 30 dana, onda je priliku dobila druga osoba, ali nitko nije dobio i povjerenje u Saboru. U takvoj situaciji, kada nitko nije dobio povjerenje, Ustav jasno kaže da se raspisuju novi izbori, a predsjednica imenuje privremenu nestranačku Vladu. Dakle, predsjednica ima ovlast to učiniti kada imamo mandatara. A mandatara smo imali zato što je postojao načelni dogovor oko osobe koja će pokušati sastaviti Vladu. A ako ta osoba ne uspije složiti Vladu ili ne prođe njezin program, to znači da nema dogovora oko detalja. Iako imamo načelni dogovor, nema dogovora oko detalja, nemamo Vladu i predsjednica tada ima ovlast raspustiti Sabor, raspisati prijevremene izbore i imenovati nestranačku Vladu. U našoj situaciji čak nemamo ni prethodni načelni dogovor. Dakle, imamo još goru situaciju od one koju je Ustav predvidio. Nemamo baš nikakav dogovor i naravno da predsjednica u tim uvjetima može raspisati prijevremene izbore i imenovati nestranačku Vladu. To je kao da u Ustavu piše da dugujete 10.000 kuna, a pitate dugujete li 5000. Naravno da ih dugujete jer je 5 manje od 10!

Zapravo ste dali odgovor i na pitanje treba li predsjednica odrediti mandatara ako nakon nekoliko krugova konzultacija utvrdi da nitko nema podršku 76 zastupnika.

- Ne može. Možemo reći da nam je Ustav manjkav i da nedostaje procesnih odredbi. Možemo ga uspoređivati i s ustavima drugih država, no kakav je-takav je i moramo ga se držati. Ne iznosim mišljenje kako tumačiti Ustav, nego imam siguran i čvrst stav. A argumenti su sljedeći: Ustav iz 90-e davao je predsjedniku pravo da sam odluči tko će biti mandatar. Dakle, mogao je mandat za sastavljanje Vlade dati bilo kome, relativnom pobjedniku ili nekome za koga misli da može osigurati većinu. Ta odredba se u studenom 2000., kada smo drugi put mijenjali Ustav, izmijenila i izričito je ušlo u Ustav da predsjednik mora provesti konzultacije i na temelju rasporeda mandata utvrditi tko uživa povjerenje većine svih zastupnika. U obrazloženjima pisaca Ustava je stajalo kako su to namjerno stavili da ne bi bilo koji obnašatelj dužnosti predsjednika države moga arbitrarno odlučiti tko ima mogućnost sastaviti Vladu, nego da to bude odgovornost saborskih zastupnika. Njima je dano da se unaprijed načelno dogovore i s dogovorom dođu predsjedniku države. To je intencija Ustava i oko toga nema nikakvih dvojbi. Mandatar može biti samo osoba koja ima podršku 76 zastupnika, bilo da su dali potpis ili izjave predsjednici o tome koga će podržati. Možemo govoriti da je takva odredba loša, razgovarati o tome treba li je sutra promijeniti, ali je takva i moramo je se pridržavati.

Bi li predsjednica pogriješila kada bi se priklonila mišljenju Peđe Grbina i Davorina Mlakara pa prije raspisivanja izbora ipak nekome dala priliku da pokuša sastaviti Vladu?

- Imperativ je podrška 76 zastupnika. A kada je riječ o izjavama te dvojice političara, osobno mislim da oni dobro znaju kako stoje stvari u Ustavu, ali su im istupi dio političke igre, stvaranja gužve i psihološkog pritiska na ljude koji još nisu donijeli konačnu odluku o tome koga će podržati. Na taj način mogu utjecati na ljude koji još nemaju dovoljno političkog iskustva, a to su prvenstveno članovi Mosta. Nikoga time ne vrijeđam, ali je to tako i to su političke metode.

Ustav ne navodi rokove za konzultacije, no ipak bi ih trebalo završiti u razumnom vremenu. Što ćete savjetovati predsjednici ako vas pita za mišljenje o tome?

- I u tome je dijelu naš Ustav manjkav. Ako ga uspoređujemo s ustavima koji su djelomično bili uzor u pisanju poput njemačkog ili austrijskog, ako uzmemo slovački ili mađarski, vidjet ćemo da imaju puno jasnije definirane rokove postupanja u svim tim situacijama. Ali zato što nešto izričito ne piše ne znači da se ne može izvući. Opet polazimo od toga da saborski zastupnici moraju u razgovorima i pregovorima odlučiti kome načelno dati podršku da bi on sa svojim partnerima dao prijedlog Vlade i programa. Oko toga nemaju rok, ali postoji rok od 30 dana, pa još 30 dana od kada su postigli načelni dogovor da se pred njih izađe s prijedlogom Vlade. A rokovi koji su predviđeni za mandatara mogu se primijeniti i na ranije razdoblje dok se on određuje. Po mome mišljenju, on je između 30 i 60 dana. Ne bih išla na 90 dana i neću tako savjetovati predsjednici, osim ako na konzultacijama ne utvrdi da netko samo što nije skupio dovoljnu podršku. Mora se znati jesu li razgovori takvi da idu prema dogovoru. Ako Most stalno traži tripartitnu Vladu, a SDP i HDZ stalno odgovaraju da to ne žele, onda je jasno da tu nema dogovora. Tako se može razgovarati još pet godina, a to je besmisleno. Osim toga, predsjednica mora imati na umu da imamo privremeni proračun do kraja ožujka, kao i da je istekao mandat sucima Ustavnog suda te da je početak travnja krajnji rok za raspisivanje natječaja da se izaberu novi. Do tada, dakle, moramo imati Sabor.

Treba li se konstituirati Sabor da bi se stvorili preduvjeti za raspisivanje novih izbora?

- Ne. To jedno s drugim nema veze. Konstituiranje Sabora i davanje mandata je jedno s drugim praktično i realno povezano, ali ne i pravno. Situacija u kojoj smo sada, da se Sabor ne uspije konstituirati, samo potkrepljuje tvrdnju s početka razgovora, a to je postojanje uvjeta za nove izbore. Ako u Saboru nema dogovora ni oko izbora predsjednika, a da bi ga se izabralo i konstituiralo Sabor potreban je kvorum, dakle da je prisutna većina svih zastupnika, a bira ga se većinom prisutnih. Teoretski predsjednika Sabora može izabrati 39 zastupnika. Naravno da se to neće dogoditi jer na prvu sjednicu svi dođu.

Kako druge zemlje koje imaju slične ustave rješavaju ovakve situacije?

- Uglavnom se razlikuju od naših rješenja. Većina ustava propisuje da mandatare za sastavljanje vlade predlaže predsjednik sam i to ne mora biti ni relativni pobjednik, nego onaj za koga predsjednik misli da može dobiti podršku većine. U Austriji mandatar nije UVIJEK bio relativni pobjednik. Druga stvar u kojoj se ustavi razlikuju u odnosu na naš su jasno propisani rokovi. Precizno stoji u kojem roku predsjednik određuje mandatara, u kojem roku parlament mora glasati. U Austriji, primjerice, parlament može tri puta glasati za prijedlog mandatara za sastav vlade, a treći put mu čak ne treba apsolutna većina, nego samo većina prisutnih. No, predsjednik države ima ovlast odlučiti hoće li potvrditi tako izglasanog premijera ili će raspisati nove izbore. Rješenja su različita, ali je sve vrlo jasno.

Koje još zemlje imaju propisano u ustavu da se ide na nove izbore a da nitko i ne dobije priliku pokušati sastaviti vladu?

- Ni jedna od onih koje imaju slične ustave. Treba, međutim, napomenuti da je svaka zemlja specifična i propisuje stvari polazeći od svojih iskustava. Mađarski profesor i sudac Europskog suda za ljudska prava (ESLJP), András Sajó, uveo je pojam primarnog straha. To znači da se prilikom izmjena ustava polazi od onoga što vam se nedavno dogodilo, od čega ste u strahu i novim ustavnim odredbama to želite ubuduće spriječiti. Tako se 2000. godine imalo na umu potrebu da se svakog budućeg predsjednika ograniči u arbitrarnom korištenju ovlasti jer se to koncem 90-ih percipiralo kao jedan od velikih problema polupredsjedničkog sustava.

Raspiše li nove izbore, predsjednica po Ustavu imenuje privremenu nestranačku Vladu. Koji je smisao te odredbe, posebno s obzirom na argument da već imamo tehničku Vladu koja je limitirana u ovlastima, ali je zato upućena u sve državne poslove?

- Tu polazimo od parlamentarne demokracije i suvereniteta koji pripada narodu. Dakle, imali smo Vladu koja je imala četverogodišnji mandat i izbore koji nisu iznjedrili pobjednika ili izborni dogovor. Dolazimo do nejasne situacije, a u njoj stranačka Vlada, bez obzira na to je li to ona prošla ili neka nova, daje prednost određenoj opciji kojoj narod nije dao povjerenje. Osnovna ideja je da ako imamo neriješen rezultat, onda svatko u nove izbore treba krenuti s neutralne pozicije.

SDP gura ideju po kojoj bi aktualna, tehnička Vlada mogla ostati čak i do kraja mandata Sabora, pod uvjetom da se on konstituira. Je li to uopće moguće?

- Moguće je samo dok traju pregovori oko novog mandatara i dok se ne zaključi da ga nemamo. U trenutku kada se utvrdi da nitko nema podršku većine svih zastupnika, moraju se raspisati novi izbori. Ako prođe 30 dana, ili 60 dana, a da dio zastupnika nikome ne želi dati potpise podrške za mandatara, onda je jasno da su pregovori koje vode jalovi i da više nemaju smisla.

Je li Josip Leko kao predsjedavajući konstituirajuće sjednice Sabora ispravno postupio kada ju je prekinuo rekavši da će je nastaviti kada budemo imali kandidata kojega će podržati većina?

- Oko toga postoje različita tumačenja i među nama profesorima ustavnog prava. A kada je situacija nejasna, najrelevantnije je tumačenje onih koji su sudjelovali u kreiranju Ustava. U našem slučaju to su profesori Arsen Bačić iz Splita, Zvonimir Lauc iz Osijeka i Branko Smerdel iz Zagreba. Ustav kaže da predsjednica saziva prvu, konstituirajuću sjednicu Sabora. Takve odredbe u ustavima posljedice su novovjekovnog straha da kralj ne pozove parlament da se konstituira i da vlada bez njega. Ustavna obveza predsjednice se iscrpljuje u sazivanju sjednice, a ona se dalje vodi prema odredbama saborskog Poslovnika. On propisuje da sjednicom predsjeda predsjednik bivšeg Sabora ili najstariji zastupnik. Dakle, onaj tko predsjeda sjednicom, može je i prekinuti. U Ustavu ne piše da bi predsjednica sazivala prekinutu sjednicu niti postoji koja druga odredba iz koje bi to proizlazilo. Smatram sasvim logičnim to što je učinio Leko.

Utječu li na nastavak sjednice ustavne odredbe prema kojima Sabor od 15. prosinca ima pauzu u zasjedanju?

- Ta odredba stoji u Ustavu, ali isto tako postoji i mogućnost izvanrednog zasjedanja Sabora. Ne vidim da se nakon 15. prosinca više ne bi mogao sazivati Sabor i odlučivati. Međutim, valja imati na umu da izvanrednu sjednicu Sabora može sazvati većina zastupnika, Vlada i predsjednica Republike. A to znači da Leko i predsjednica moraju surađivati.