SLUČAJ AGROKOR

SDP: ‘Hrvatska može spriječiti Todorića, napravite isto što rade u Njemačkoj!‘; DORH: ‘To nije moguće‘

Peđa Grbin poziva glavnu državnu odvjetnicu Zlatu Hrvoj-Šipek da postupi prema uzoru na Njemačku

Peđa Grbin

 Damjan Tadic/CROPIX

Može li Hrvatska, nakon što se Međunarodni centar za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) proglasio nadležnim za investicijski spor koji je Ivica Todorić pokrenuo preko svoje dvije tvrtke registrirane u Nizozemskoj - Adria Group B.V. i Adria Group Holding B.V., išta učiniti kako bi spriječila Todorića da gubitak Agrokora kompenzira iz proračuna prije nego počne spor u Washingtonu?

Iz dosadašnjih izjava proizlazi da se čeka postupak, pa će se pred ICSID-om dokazivati da Vlada nije Todoriću otela Agrokor, nego ga je on sam odveo u stečaj, potom podržao donošenje lex Agrokor i konačno sam zatražio ulazak privremene uprave u koncern. U SDP-u, međutim, smatraju da se može i ranije reagirati, pa su glavnu državnu odvjetnicu Zlatu Hrvoj-Šipek pozvali da postupi prema uzoru na Njemačku.

Tri stvari

Predsjednik SDP-a Peđa Grbin ukazuje na njemački Savezni vrhovni sud koji je ljetos donio odluku da svi njemački sudovi u svakom trenutku dok traje postupak arbitraže imaju pravo odlučiti je li takav pravni postupak dopušten ili ne. Grbin smatra da je isto moguće napraviti u Hrvatskoj, pa glavnu državnu odvjetnicu poziva na akciju.

Zakon o arbitraži ne predviđa mogućnost da hrvatski sudovi odlučuju je li arbitraža dopuštena, no Grbin upućuje na odluku Europskog suda prema kojoj "nedostatak u nacionalnom zakonodavstvu ne smije predstavljati zapreku za provođenje onih radnji koje su nužne da bi se zaštitilo pravo Unije".

Zlatu Hrvoj-Šipek poziva da učini tri stvari. Prvo, da pred našim sudom pokrene postupak radi utvrđivanja da ICSID nije nadležan za arbitražu koju je Todorić pokrenuo; drugo, da od našeg suda odmah zatraži da se obrati Europskom sudu kako bi se zaštita koja proizlazi iz utvrđivanja da arbitraža nije dopuštena proširila na sve zemlje članice EU; i treće, da do okončanja postupka pred Europskim sudom traži zastoj postupanja na arbitraži u Washingtonu.

image

Zlata Hrvoj-Šipek

Damjan Tadic/CROPIX

- Pred našim sudovima takav zahtjev ne bi bio moguć jer naš Zakon o arbitraži ne predviđa mogućnost takve sudske intervencije u arbitražni postupak - kaže odvjetnik Toni Nogolica navodeći kako njemački Zakon o parničnom postupku (ZPO), prema kojem nacionalni sud može odlučivati o dopustivosti tužbe prije konstituiranja arbitražnog vijeća, nema ekvivalent u hrvatskom pravu.

- Nakon konstituiranja arbitražnog vijeća ono samo odlučuje o svojoj nadležnosti i dopustivosti tužbi, a ICSID ima i svoj jedinstveni tzv. zatvoreni sustav. Prema njemu, potpisivanjem konvencije stranke pristaju na ovlast arbitražnog vijeća da samo odlučuje o svojoj nadležnosti i navodi da se države potpisnice odriču svih drugih pravnih lijekova, osim onih koji su predviđeni ICSID-ovim pravilima - kaže Nogolica.

Tužbeni zahtjev

U Državnom odvjetništvu su dobro upoznati s odlukama njemačkog suda na koje se poziva SDP te navode da su donesene u povodu tužbe Kraljevine Nizozemske jer je njemački investitor RWE AG i RWE Eemshaven Holding II BV protiv nje pokrenuo arbitražu pred ICSID-om. Nizozemska je podnijela tužbu pred njemačkim sudom tražeći da proglasi arbitražni postupak nedopuštenim jer je riječ o sporu između investitora iz EU i države članice EU.

- Njemački je sud prihvatio tužbeni zahtjev, ali je isto tako rekao da odluka suda ne može zaustaviti arbitražu - kažu u DORH-u.

Pravila: Nizozemska postupila po uzoru na Hrvatsku

U DORH-u napominju kako je Nizozemska pokrenula postupke u Njemačkoj na koje ukazuje SDP upravo prema uzoru na Hrvatsku koja je u arbitraži po UNCITRAL-ovim arbitražnim pravilima, koju su protiv nje pokrenule dvije banke, ishodila odluku njemačkog suda da je arbitraža nedopuštena.

"Tu je pravna situacija bila drugačija jer je sjedište arbitraže bilo u Njemačkoj, a u ICSID-ovoj arbitraži riječ je o transnacionalnoj arbitraži koja nema sjedište ni u jednoj državi, pa nacionalni sudovi mogu odlučivati tek kad se traži priznanje i izvršenje odluke", kažu u DORH-u.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. studeni 2024 00:49