DOBRI POKAZATELJI

SEDAM GLASNIKA NADE ZA IZLAZAK IZ KRIZE ‘Oporavak jest počeo, ali neće ići baš glatko’

Zagreb, 120315.Redovita sjednica Vlade RH sa temom pojeftinjenja plina, prodaje drzavnih stanova i osobnom bankrotu.Na fotografiji: Branko Grcic, Miranko Mrsic i Zoran Milanovic.Foto: Bruno Konjevic / CROPIX
 Bruno Konjevic / CROPIX

Nakon šest godina recesije, sve je više pokazatelja koji ulijevaju nadu u oporavak. Doduše, već sada je jasno da uzdizanje iz pepela u hrvatskom slučaju neće ići ni brzo ni glatko, ali čini se da se stvari ipak konačno počinju pomicati s mrtve točke.

- Dno smo dosegli u zadnje dvije godine i pokazatelji sada ukazuju na kretanje prema gore, iako će to biti sporo i slabo - ocjenuje Ante Babić, neovisni ekonomist.

Slično na aktualni gospodarski trenutak gleda i Zdeslav Šantić, makroekonomist SG Splitske banke. On u 2015. očekuje rast hrvatskoga gospodarstva po stopi od 0,2 posto. Istu stopu rasta nedavno nam je prognozirala i Europska komisija. Iako se radi o gotovo simboličnoj stopi rasta gospodarske aktivnosti, ona bi ipak trebala označiti raskid s dugotrajnom recesijom, koja je iza sebe ostavila pravo ekonomsko groblje.

Postupni oporavak

Prvi glasnik nade, slažu se ekonomisti, bio je rast industrijske proizvodnje. Iako je u siječnju industrijska proizvodnja u Hrvatskoj pala, prijašnjih je mjeseci bilježila rast. Razlog tome je postupni oporavak u EU, koji je doveo i do rasta potražnje za hrvatskim proizvodima, ali i prilike koje su se hrvatskim izvoznicima otvorile nakon što smo postali dijelom jedinstvenog tržišta s preko pola milijarde potencijalnih potrošača.

Doduše, znatan dio domaćih tvrtki nije znao iskoristiti prednosti koje im nosi članstvo u EU, te je ostao orijentiran ili na domaće tržište, ili na (sada već zatvorenija) tržišta regije, no dio domaćih proizvođača uočio je prilike i uspješno zauzeo pozicije na tržištu Unije.

Rast industrijske proizvodnje bio je okidač, a posljedice su se osjetile u raznim područjima. To se prije svega odnosi na rast izvoza, kao i na nešto brže otvaranje novih radnih mjesta nego ranijih mjeseci i godina.

Robna razmjena

U kombinaciji s i dalje slabim uvozom, koji je posljedica male domaće potražnje, ‘popravljaju’ se pokazatelji u hrvatskoj robnoj razmjeni sa svijetom.

Dodamo li u slagalicu i turističku sezonu, onda se prema plusu korigira i ukupno stanje u razmjeni roba i usluga s inozemstvom. Ovdje, međutim, valja upozoriti da je osnovica za usporedbu, nakon višegodišnje krize, mala.

Unatoč tome, znaci blagog oporavka vide se i u trgovini na malo. To se vjerojatno može objasniti izmjenama u sustavu poreza na dohodak, koji je građanima ipak ostavio nešto više novca u džepovima. No, sami trgovci upozoravaju da rast uglavnom generiraju veliki trgovački lanci, dok mali trgovci i dalje muku muče s opstankom, budući da većina potrošača kupuje samo ono najosnovnije.

Pozitivna kretanja

- Već od kraja 2014. vide se znaci blagog oporavka. Međutim, sam početak ove godine pokazao je da je taj oporavak krhak - ističe Šantić, koji upozorava da je oporavak najvećim dijelom rezultat pozitivnih kretanja u EU, koji je dio naše industrije znao i uspio iskoristiti, dok domaća potražnja ostaje slaba.

Oporavku u EU pridonose i mjere ECB-a: iako Hrvatska nije članica zone eura, pozitivna kretanja u gospodarstvu EU jačaju i potražnju za njenim proizvodima, a time potiču i oporavak našega gospodarstva. No, nedostaju reforme.

- Oporavak će biti spor i slab sve dok se ne provedu ozbiljne reforme - upozorava Babić.

Zbog svega toga, većina ekonomista 2015. je sklonija oprezno opisati tek kao godinu preokreta trendova. Oni malo pesimističniji, govore o godini stagnacije.

Pravi oporavak, upozoravaju, trebao bi uslijediti tek u narednim godinama, ali ni on vjerojatno neće biti takav da uspije otvoriti značajniji broj novih radnih mjesta na kojima bi se zaposlila vojska od oko 326.000 nezaposlenih, koliko ih je s jučerašnjim danom bilo prijavljeno na burzi rada. Ipak, i takva kretanja bude optimizam.

Veliki dugovi

S druge strane, problem Hrvatske ostaje veliki proračunski manjak, koji je rezultat stalnog odgađanja ozbiljnijih reformi, a čija je posljedica i ogroman javni dug.

Po mnogima, upravo je otplata nagomilanih dugova države jedan od najvećih izazova kako za sadašnju, tako i za buduću Vladu.

Sedam glasnika nade za izlazak iz krize

1. Osobna potrošnja

Nastavlja se rast prometa u trgovini na malo. Prema podacima DZS-a, realni rast prometa u trgovini na malo kod svih tvrtki koje se bave tom djelatnošću u siječnju je iznosio 2,1% u odnosu na isti mjesec prošle godine.

2. Pad uvoza

Vrijednost uvoza nastavlja se smanjivati. Podaci službene statistike pokazuju da smo tijekom siječnja uvezli robe u vrijednosti od oko 8,2 milijarde kuna, što je milijardu i pol kuna manje nego u siječnju prošle godine, kada je vrijednost robnog uvoza iznosila nešto više od 9,7 milijardi kuna.

3. Rast izvoza

Ukupna vrijednost hrvatskog izvoza u prošloj je godini iznosila nešto više od 78,9 milijardi kuna, što je 6,3 milijardi kuna više nego u 2013., kada nam je izvoz vrijedio 72,6 milijardi kuna. To je znatno više nego u razdobljima prije krize.

4. Tekući račun platne bilance u plusu

Hrvatska je 2013. zaključila sa suficitom tekućeg računa bilance plaćanja, koji je, prema podacima HNB-a, iznosio 341,2 milijuna eura, ili 0,8% BDP-a. Posljednji podaci HNB-a pokazuju da nam je saldo tekućeg računa platne bilance u trećem tromjesečju bio pozitivan i iznosio je 2,78 milijardi eura. Osim rasta izvoza i smanjenja uvoza, na suficit tekućeg računa utjecala je i dobra turistička sezona.

5. Sporiji rast vanjskoga duga

Ukupan iznos ino-duga u studenome prošle godine iznosio nam je nešto više od 46,5 milijardi eura. To je oko 300 milijuna eura više nego mjesec ranije, ali zato oko 600 milijuna eura manje nego u, primjerice, kolovozu. Moglo bi se reći da vanjski dug posljednjih mjeseci gotovo stagnira, iako na prilično visokim razinama.

6. Pad loših kredita

Nakon više godina, smanjio se udio loših u ukupnim kreditima koje je odobrio bankovni sustav. Podaci HNB-a pokazuju da je udio teško naplativih i nenaplativih u ukupnim kreditima krajem prošle godine iznosio 16,95%, dok je potkraj rujna prošle godine udio loših u ukupnim kreditima dosegao dosad rekordnu razinu od 17,24%.

7. Brže zapošljavanje

Iako je stanje na hrvatskom tržištu rada vrlo teško, najnoviji podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) ipak ukazuju na nešto brži trend zapošljavanja. Tako je u veljači zaposleno 14.902 dotad nezaposlenih, što je preko tisuću ljudi više nego u veljači prošle godine, kada je do posla došlo 13.736 ljudi.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
10. studeni 2024 07:14