"Još nekoliko dana, barem do vikenda, imat ćemo razdoblje i visokih dnevnih i noćnih temperatura. Probijamo rekorde i u temperaturi mora koja se približava brojci od 30 stupnjeva, što je najviše otkad postoje mjerenja DHMZ-a. Mislim da ćemo ovaj toplinski val pamtiti po trajanju. Mnogim građanima, pa i meni osobno, najveći su problem visoke noćne temperature jer otežavaju spavanje. Možemo očekivati jedan period malog osvježenja, ali nam onda kolovoz donosi nova uzbuđenja, odnosno moguće toplinske valove", ističe u Briefingu glavni ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda Ivan Güttler.
Naglašava kako je normalno da ljeti imamo temperature više od 35, pa i 40 stupnjeva, a klimatske promjene se vide po tome što su takvi dani sve češći, a gotovo je sigurno da će tako biti i u budućnosti.
Cijelu emisiju možete pogledati na samom kraju teksta
"Dok ne spustimo emisije stakleničkih plinova na nulu, imat ćemo trend zagrijavanja. Vrlo je izvjesno da će tako biti iduća dva ili tri desetljeća. I dalje raste koncentracija stakleničkih plinova i rastu temperature, no emisije stakleničkih plinova pokazuju trend laganog usporavanja. Zadnjih smo se godina stabilizirali na oko 40 milijardi tona CO2 godišnje i nemamo više trend povećanja kao prije 20 i više godina, kada je Kina imala veliku gospodarsku ekspanziju", objašnjava Güttler, napominjući da će klima uređaji vjerojatno biti sve traženiji.
Zime su, pak, sve toplije. I dalje ćemo, kaže, morati imati sustave grijanja i zimske službe za čišćenje snijega, ali će nam trebati sve rjeđe. Preporuka je, napominje, da klima uređaj namjestimo na temperaturu koja je 7 ili 8 stupnjeva niža od vanjske da nam ne bi bio preveliki šok za tijelo kada izađemo van. Topli zrak nam je, kaže, stigao iz Afrike i donio prašinu iz Sahare koja nam zadnjih godina stiže u većim količinama nego prije.
Güttler tvrdi da ta prašina može u većim količinama negativno utjecati na ljudsko zdravlje, no ponekad ona može malo smanjiti zagrijavanje, odnosno energiju koja nam dolazi od Sunca. Smatra da Hrvatska ima vrlo napredan sustav obrane od požara i puno se ulaže u sustave koji omogućavanju otkrivanje požara u ranoj fazi. Ove je godina požara 20 do 30 posto više nego u istom razdoblju lani, ali nije bilo većih požara.
Kakvo nas vrijeme očekuje do kraja ljeta? Prema dugoročnim prognozama, otkriva nam, bit će toplije i suše od prosjeka. Zasad nema indikacija da bismo mogli imati veće količine oborina, iako nas uvijek može iznenaditi neki pljusak ili bujična ili urbana poplava. Prošlo je ljeto bilo puno kišnije, što je i razlog zašto je bilo manje požara.
"Za danas, 17. srpnja, za osječku smo regiju izdali dva narančasta upozorenja – jedno za nastavak toplinskog vala, a drugo za mogućnost grmljavinskog nevremena s tučom i jakim vjetrom. Imali smo ove godine velike oluje u Bošnjacima i Iloku. Tuča često bude lokalizirana na područje nekoliko općina, gdje napravi velike štete. Istraživanja pokazuju da se na području sjeverne Italije velike tuče događaju triput češće nego 50-ih ili 60-ih godina. U Hrvatskoj je prisutan trend smanjenja broja dana s tučom, ali je u nekim regijama poput Hrvatskog zagorja tuča većih dimenzija nego prije. Nije nam još do kraja jasno zašto se to događa", govori Güttler i napominje da je Hrvatska jedina zemlja u EU u kojoj nacionalna meteorološka služba, odnosno DHMZ, ima zakonsku obvezu zasijavati oblake srebrovim jodidom za zaštitu od tuče. To se radi generatorima, a do 2020. su se ispaljivale i rakete. Hrvatska na to godišnje troši 1,25 milijuna eura.
"U laboratorijskim uvjetima srebrov jodid pojačava i ubrzava nastanak kristala, pa je ideja da nam uz pomoć njega iz oblaka punog hladne vode padne puno malih zrna umjesto jednog velikog. To funkcionira u laboratoriju, ali eksperimenti u prirodi nisu pokazali učinkovitost te metode. Mislim da za to ne treba trošiti javna sredstva jer to ne može pružiti zaštitu od tuče. Ljudi misle da su ih prije štitile rakete, no to nije točno jer se velika tuča pojavljuje rijetko. Od tuče promjera 5 centimetara nema učinkovite zaštite, a za onu od 2 do 3 centimetra postoje zaštitne mreže, no jasno je da se mrežama ne mogu prekrivati polja pšenice ili kukuruza. Ni osiguranje usjeva kod osiguravajućih društva nije čarobno rješenje. Više mi se sviđa ideja o fondu solidarnosti u koji bi zajedno uplaćivali i poljoprivrednici i država da bi se mogla isplatiti naknada ljudima koji pretrpe štete", govori Güttler.
"Prije 20-ak godina je Sabor donio Zakon o obrani od tuče čiju provedbu nadzire Ministarstvo poljoprivrede, a za tehničku provedbu je zadužen DHMZ. Ministru Dabri, kao i svima drugima, treba vremena da uđe u tematiku. Istraživanja u Švicarskoj i u SAD-u su pokazala da, ako zasijavamo oblake srebrovim jodidom, možemo imati triput veće štete jer padaju još veći komadi leda", kaže Güttler. Naglašava da je o tome već nekoliko puta razgovarao s ministrom, kojeg je zanimalo stanje generatora i lansirnih rampi.
"Razumijem taj psihološki moment da su ljudi uplašeni od tuče i da se hvataju za svaku slamku. Moj je zadatak upozoriti da to nije bezopasna tehnologija, koja se na istoku Europe primjenjuje od 60-ih godina kada su ruski znanstvenici kazali da su iskorijenili tuču, a nisu nam predstavili istraživanje za te tvrdnje. I zemlje koje ispaljuju rakete poput Srbije imaju velike štete od tuče. To nije nikakav lijek, nego lažni osjećaj sigurnosti", zaključuje Güttler, pa otkriva da je tuča u Hrvatskoj najčešća u lipnju i srpnju te da je u kolovozu i rujnu za nju manja vjerojatnost.