BRUXELLES - Spominjanje Jugoslavije u predgovoru brošure za izložbu djela hrvatskih umjetnika koje je za svoju zbirku kupio Europski parlament zasjenio je svečano otvaranje ove izložbe u Bruxellesu. U Europskom parlamentu su predstvljena djela Borisa Bućana, Ivane Franke, Sanje Iveković, Nives Kavurić-Kurtović, Ivana Kožarića, Dure Sedara, Josipa Vanište i Zlatana Vehabovića.
Zastupnici HDZ-a u Europskom parlamentu su predgovor predsjendika Martina Schulza shvatili kao “hvalospjev Jugoslaviji” jer je on napisao da su u Jugoslaviji umjetnici imali slobodu izražavanja “pod uvjetom da ne stvaraju pomutnju”.
“Kao nesvrstana zemlja, bivša Jugoslavija razvijala je vlastitu kulturnu politiku dopuštajući umjetnicima da se slobodno izražavaju pod uvjetom da ne stvaraju pomutnju. Iako je nedostajalo materijala i razvoj umjetničkog tržišta nije bio potpuno omogućen, umjetnici su mogli stvarati umjetnička djela gotovo nesputano. Jugoslavija je stoga zauzimala posebno mjesto između Zapada i Istoka, ne samo u političkom i gospodarskom, već i u umjetničkom smislu. Umjetnička djela izložena u našem Parlamentu iskazuju ovu iznimnu odliku", napisao je predsjednik Europskog parlamenta i socijalistički kandidat za budućeg predsjednika Europske komisije.
Dubravka Šuica iz HDZ-a je rekla da je iznenađena što je Schulz uopće spomenuo Jugoslaviju koja, smatra ona, nije bila slobodna niti za obične građane, a još manje za umjetnike. Davor Stier, također iz HDZ-a, smatra da je ovo bila prilika da se afirmira hrvatska kultura, a ne dijele hvalospjevi Jugoslaviji.
SDP-ov zastupnik Oleg Valjalo pak misli da je Schulzova namjera bila u prvi plan staviti Hrvatsku kao članicu iz bivše Jugoslavije jer je spominjao i Sloveniju kao države koje su kao dio tadašnje Jugoslavije kulturno doprinosile povezivanju istoka i zapada.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....