Šef HBK o cjepivu i covid-potvrdama: ‘Crkva nije pala! Mi nismo u službi novoga svjetskog poretka‘

Zadarski nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije (HBK) mons. Želimir Puljić u razgovoru za "Hrvatski tjednik" od 18. studenoga govorio je o cijepljenju, covid-potvrdama, prosvjedima... Razgovor je u cijelosti objavila Informativna katolička agencija, a mi ovdje prenosimo najzanimljivije dijelove.

Odgovarajući na konstataciju novinarke tog krajnje desnog tjednika kako je "Vlada krenula sa širom upotrebom covid-potvrda, čime vrši segregaciju građana na one cijepljene, kojima je sve dopušteno, i necijepljene" Puljić je rekao: - Tu problematiku prati Komisija Iustitia et pax koja će se o tomu oglasiti. Osjeća se u zadnje vrijeme da su brojni građani i vjernici zabrinuti zbog osjećaja prisile i uvjetovanja pa postoji bojazan da se naruši povjerenje. Smatram stoga korisnim istaknuti kako je važno trajno imati u vidu integritet i dostojanstvo ljudske osobe, kao i savjesti pojedinca. A mjere i odluke za sprječavanje širenja zaraze korona virusom trebaju izbjegavati prisilu i uvjetovanje, posebice kad je u pitanju pravo na rad, usluge i sudjelovanje u društvenom životu.

Puljić također ističe kako se nikako ne bi složio da je "Crkva šutke pala i glasnom šutnjom stala uz vladajuće".

U nastavku razgovora Puljiću je postavljeno pitanje "zašto je crkvena hijerarhija bez propitkivanja stala uz službeni, državni, odnosno globalni covid-narativ i pored toliko znanstvenih i stručnih osporavanja koji daju sasvim drugi pogled na cijelu ovu priču? Je li se tada pristankom na covid-narativ odrekla svoje proročke uloge u svijetu, pred njim pokleknula, okrenuvši leđa Božjem narodu?".

- Ne slažem se s tvrdnjom kako je „crkvena hijerarhija tada bez propitkivanja stala uz službeni, državni, odnosno globalni covid narativ“. Prije donošenja odluke o crkvenim mjerama, konzultirani su predstavnici institucija Svete Stolice, a razgovaralo se i s odgovornima iz susjednih zemalja. Uglavnom svi su isto ili slično postupili glede donošenja mjera u zaštitu pred nepoznatim virusom.

Ne znam što mislite pod riječima „globalni covid-narativ“?! Istina, ima ljudi koji misle, govore i pišu da je „korona virus izmišljotina“ koju treba odbaciti. Crkveni službenici, biskupi i svećenici nisu stručnjaci za mikrobiologiju, pa ne mogu meritorno govoriti o covid-19. Ali, kad se sjetim slika vojnih kamiona koji su u ožujku prošle 2020. godine dnevno prevozili stotine mrtvačkih sanduka iz Bergama, teško mi je prihvatiti da bi to bio „neki covid narativ“. U tom gradu od 120.000 ljudi nije bilo stanovnika koji nije izgubio člana iz obitelji ili iz svoga susjedstva. Isto tako, teško mi je prihvatiti Vašu prosudbu da se „Crkva odrekla proročke uloge u svijetu okrenuvši leđa Božjem narodu“. Naprotiv, i nakon godinu i pol dana od te odluke o „mjerama i ograničenjima“, koje biskupima nije bilo lako donijeti, uvjeren sam da se u onom trenutku postupilo razborito i odlučno, pa i proročki. Naknadno su se javljali pojedini vjernici, pa i neki teolozi, koji su „osporavali pravo biskupima uskratiti vjernicima sakramente“. Ponavljam što sam kazao, odluka je za ono vrijeme bila razborita i u granicama mjerodavnosti koje Crkveni Zakonik daje biskupima - rekao je Puljić.

Na konstataciju da "Crkva u ovom trenutku nema jasan i čvrst stav oko ove situacije s obzirom na disonantne tonove koje dolaze" Puljić odgovara: - Rekao sam da crkveni službenici, biskupi i svećenici, nisu stručnjaci za mikrobiologiju da mogu meritorno govoriti o covid-19. Tu su prvenstveno pozvani znanstvenici koji su bili zatečeni nepoznanicom novog virusa, pa je u javnosti, kako velite, bilo dosta „disonantnih tonova“. No, posljedice tog virusa ubrzale su i traženje sredstava za njegovo sprječavanje.

Jasno je da praksa uvođenja novog lijeka traži primjenu i provjeru, kako bi imala sigurnost kod njihove upotrebe, kao i korisnost od samog liječenja. Crkva, dakle, nije mogla imati „jasan i čvrst stav“ oko nepoznatog, ali opasnog virusa. Stoga su hrvatski biskupi u svom pismu ove godine napisali kako „u razumijevanju bolesti s velikim poštovanjem i otvorenošću posežemo za vrijednom riznicom znanosti, misaonih sinteza i stručnih odgovora, pretočenih u sasvim konkretne sustave i korake pomoći…“

Novinarka ‘Hrvatskog tjednika‘ Andrea Černivec Puljića pita "nije li apsurdno da i dalje pozivate ljude na pridržavanje mjera, bez obzira što su dosadašnje analize pokazale kako većina mjera nije učinkovita, kako se treba naučiti živjeti s virusom i vratiti u normalu, a na što upućuju i mnogi znanstvenici?".

- Ne vidim što bi tu bilo loše ako se potiče ljude da „paze jedni na druge“, da „koriste preporučena sredstva i mjere“ u sprječavanju virusa i moguće zaraze. Nismo, naime, sami u ovom svijetu, već plovimo „u zajedničkoj lađi“, kako slikovito govori papa Franjo. I nastavlja da se „nitko neće sâm spasiti“. Nije, dakle, „ni fraza, a ni klišej“ čuvati jedni druge, već je to snažna poruka Isusa iz Nazareta koji je sav Zakon i Proroke sveo na dvije zapovjedi: Ljubiti Boga iznad svega, a bližnjega svoga kao sebe samoga. Stoga, poput roditelja koji se ne umaraju svoju djecu upozoravati i poticati neka paze dok prelaze ulicu i neka se čuvaju, i mi u Crkvi ne smatramo suvišnim reći vjernicima neka se pridržavaju mjera i uputa koje ograničavaju njihovu slobodu i uhodane navike, ali čini mi se da mjere i upute nisu skroz suvišne i beskorisne.

Puljić nadalje odgovara na pitanja o covid-potvrdama koje su potrebne za ulazak u crkve. "Ne pretvara li to Crkvu u Orwelovu podružnicu novoga svjetskog poretka za nadzor i praćenje vjernika u maniri komunističke Kine?", pita ga novinarka.

- Vaše pitanje potvrđuje činjenicu kako je pandemija koronavirusa otvorila i donijela neka etička i pravna pitanja, ne samo u Hrvatskoj već i diljem svijeta. Mi smo pola stoljeća živjeli pod diktaturom komunizma pa nas plaši „svaki miris“ i pomisao na to vrijeme.

U tom vidu Komisija Hrvatske biskupske konferencije, „Iustitia et Pax“ (još 17. rujna 2020.), u svojoj Izjavi između ostalog je napisala: „Europske države kao i Hrvatska uvele su niz izvanrednih mjera za zaštitu građana od širenja pandemije uzrokovane korona virusom, čime su ograničena neka ljudska prava. No, zaštita zdravlja pučanstva preteže nad neograničenošću slobodâ i nekih drugih prava pojedinaca“. Izjava uz to prenosi kako je „Europski sud za ljudska prava utvrdio da države imaju pozitivnu obvezu osigurati odgovarajući pravni i institucionalni okvir za zaštitu javnog zdravlja“. Nešto slično izjavio je i Ustavni sud RH (14. rujna 2020.) kad je presudio da su „odluke Stožera civilne zaštite RH bile u skladu s Ustavom i da su za njihovo donošenje postojali objektivni i racionalni razlozi“.

Crkva otklanja i primisao „biti nečijom podružnicom“, posebice „podružnicom novog svjetskog poretka za nadzor i praćenje vjernika“. Ona također otklanja i svaku anarhiju ili „revolucionarne čine“, te podržava demokraciju i vladavinu prava. Imajući u vidu pozitivne obveze države da „osigura odgovarajući pravni i institucionalni okvir za zaštitu javnog zdravlja“, biskupi su za svoje područje izdavali konkretne upute vjernicima glede slavlja svetih sakramenata. Bile su to za ono vrijeme razborite odluke i u granicama mjerodavnosti koje Crkveni Zakonik daje biskupima, a nikako u službi „Orwelova novog svjetskog poretka“.

Predsjednik HBK u nastavku odgovara na pitanja o cjepivu te podsjeća na "bilješku Kongregacije za nauk vjere koja je 21. prosinca 2020. naznačila da je „moralno prihvatljivo primiti cjepiva protiv COVID-19” (br. 2). I dodala „cijepljenje ostaje sredstvom prevencije i suzbijanja transmisije zaraznog agensa“, ali po naputku Kongregacije ono „mora biti dobrovoljno” (br. 5).".

Novinarka ga pita "nije li cjepivo nemoralno, bez obzira što ga je i Papa u svom naputku ‘odobrio’, ako su za pripravu cjepiva korištene fetalne stanice pobačene djece, što priznaju i proizvođači, a potvrđuju i brojna neovisna istraživanja?"

- Baš zbog toga problema Kongregacija je u istoj bilješci (br. 4) potaknula „na proizvodnju, odobravanje, distribuciju i ponudu etički prihvatljivih cjepiva koja ne stvaraju konflikt u savjesti, kako kod zdravstvenih djelatnika, tako i kod onih koji će se cijepiti“ - odgovara joj Puljić.

Zadarski nadbiskup odgovorio je i na pitanje "kako je došlo do toga da biskupi i svećenici pozivaju na cijepljenje, kako znaju da je korisno i da ne donosi ozbiljne posljedice, unatoč podacima o raznim nuspojavama, pa i smrti? ".

- Poznato je kako se u stanju pandemije tražilo lijeka. Kad se najavilo da su znanstvenici na putu pronalaska cjepiva, svi smo odahnuli. Kad je cjepivo bilo pušteno u promet, cijepljenje je bilo predstavljeno kao jedini lijek i učinkoviti izlaz iz pandemije. U tom vidu poticalo se ljude neka se posluže tim sredstvom. I Papa je u više navrata poticao na cijepljenje. U tom početnom razdoblju ljudima je bilo jedino pitanje koje cjepivo uzeti, jer bilo ih je nekoliko - zaključio je Puljić.

Šef HBK pri kraju razgovora kojeg je prenijela IKA komentirao je i slučaj biskupa zrenjaninskog dr. Ladislava Nemeta koji je, kako se navodi, "najavio da samo cijepljeni svećenici mogu obavljati svoj posao, a ostalima će biti ‘zabranjen rad s ljudima i dijeljenje sakramenata te će se morati iseliti iz svećeničkih domova’."

- Živo se nadam da toga kod nas neće biti - rekao je odgovarajući na pitanje "očekuje li nas sličan scenarij i u Hrvatskoj i što će to značiti za necijepljene svećenike?".