GOZBA ZA 100 OSOBA

Šef HGK o večeri u Berlinu: ‘Istina, platili smo je 17.000 eura. Što je tu luksuz i sporno?‘

Tada smo na večeru vodili 48 tvrtki i njemačke partnere, ukupno više od 100 osoba, kaže Burilović
Luka Burilović
 Srdjan Vrancic/Cropix

U ekskluzivnom razgovoru za Jutarnji predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović govorio je o svojim primanjima, imovini, diplomi, a bilo je riječi i o stanju u HGK i obveznoj članarini o kojoj se puno pričalo posljednjih tjedana.

Upitan što će biti ako se ipak ukine obvezno članstvo, Burilović kaže kako će to prihvatiti.

- Ali, to znači da ja isti čas radim program zbrinjavanja jer od 390 ljudi, njih 350 ide na Zavod za zapošljavanje. Gase se županijske komore, predstavništva, ne možemo više raditi javne ovlasti, nema Arbitražnog suda, centra za mirenje, nema Suda časti.

Ovdje bi možda ostalo 50-ak ljudi, bili bismo mala udruga. Ne bi više bilo internacionalizacije jer nitko drugi, osim nas, ne vodi gospodarstvenike van. Netko će to u državi poslije morati raditi, pa će onda Vlada možda osnovati neke agencije i iz proračuna davati za to sredstva. I to je rješenje.

Kad govorimo o obaveznom članstvu, komore su organizacije obveznog udruživanja javno-pravnog karaktera i tu je bitan jedan širi kontekst. No, to ostavljam zakonodavcu, ali nadam se da će se i Komoru pitati za mišljenje. Ukidanje ne može ići preko noći, poručio je Burilović.

Mali poduzetnici se žale da nemaju koristi od HGK. Evo, pretpostavimo da imam tvrtku i plaćam vam 42 kune. Što konkretno za to dobijem od HGK?

- Znate li da smo mi proveli digitalizaciju i da imamo koncept digitalne komore s e-uslugama koju smo financirali iz sredstava EU te da svaka tvrtka može koristiti sve te informacije. To je povezano s Trgovačkim sudom i registrom i, primjerice, na tržištu postoje servisi koji pristup takvim bazama podataka naplaćuju četiri-pet tisuća kuna, a mi dajemo besplatno.

Da samo to koriste od nas, a ništa drugo, to vrijedi te članarine.

Dražen Oreščanin s nama je više puta bio u Azerbajdžanu, Kanadi, Austriji, po raznim sajmovima i edukacijama, i to smo mu subvencionirali. Na svakom putovanju spojili smo ga s tvrtkama, sufinancirali put i troškove i imao je jako puno koristi od nas kad je krenuo u posao, a sada govori da smo mi uhljebi, da nas treba ukinuti jer od nas nema koristi.

Ako je tako, zašto se toliko protivite dobrovoljnom članstvu, možda bi vam oni koji imaju koristi od HGK platili i više?

- Kad bi se bilo koga u Hrvatskoj pitalo hoće li nešto plaćati dobrovoljno, nitko to ne bi želio. Ukidanje članstva za male poduzetnike značilo bi da bi cijena usluga bila kao na tržištu. Za 12 javnih ovlasti praktički naplaćujemo samo papir koji im dajemo. Ako bi članarina bila dobrovoljna, cijena bi bila deset puta viša, a to je malima problem. I upravo je to ključ komorskog sustava. Primjerice, kad smo s predsjednicom išli na put u Južnu Ameriku, vodili smo 15 tvrtki i sve smo ih sufinancirali s 2000 eura za troškove putovanja i smještaja. Među njima je bilo desetak malih tvrtki. Samo Komora radi internacionalizaciju. Pa, ne financiramo mi iz te članarine samo naše plaće. Uz ostalo, godišnje financiramo 93 sajma, platimo im pola štanda, pola puta, hotel...

Na tim putovanjima znate se i luksuzno provesti. U Berlinu je HGK za večeru platila više od 100 tisuća kuna?

- Tada smo na večeru vodili 48 tvrtki i njemačke partnere, ukupno više od 100 osoba, od kojih su dvije bile iz svake tvrtke, a iz Komore su bile četiri osobe. Našim tvrtkama i partnerima platili smo večeru koja je iznosila 17 tisuća eura. Što je tu luksuz i sporno?

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. studeni 2024 06:09