ODBOR ZA PRAVOSUĐE

Šef Vrhovnog suda o slučaju Zambija: ‘Pitanje je hoćemo li ikad otkriti pravu istinu...‘

Na današnjoj sjednici Radovan Dobronić podnosi izvješća o stanju sudbene vlasti za 2020. i 2021. godinu.

Predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić

 Damjan Tadic/Cropix

NOVO 13:45 Sjednica saborskog Odbora za pravosuđe završena je nakon što su članovi odbora jednoglasno prihvatili izvješća predsjednika Vrhovnog suda Radovana Dobronića o stanju sudbene vlasti za 2020. i 2021. godinu.


11:50 Nakon što je napomenuo kako je protiv imenovanja Radovana Dobronića predsjednikom Vrhovnog suda bilo 80 posto sudaca tog suda, zastupnik SDP-a Arsen Bauk pitao je Dobronića da li na Vrhovnom sudu i dalje vlada toliko nepovjerenje prema njemu.

- Jel‘ se Kartaga da popraviti ili ju treba razoriti - poslovično je slikovit bio Bauk.

- Meni je prilično jasno zašto su suci bili protiv mog dolaska, to je bilo apriorno nepovjerenje. Čini mi se da je to nepovjerenje nakon određenog vremena nestalo. Nisu znali kakav sam, mislim da su vidjeli da nema razloga za nepovjerenje. Mislim da je (na Vrhovnom sudu) prilično normalna situacija, ne mogu reći za sve, ali mislim da kod većine više nema tog nepovjerenja - rekao je Dobronić.


11:10 Članovi saborskog Odbora za pravosuđe zatražili su od predsjednika Vrhovnog suda Radovana Dobronića da komentira slučaj Zambija, odnosno legalnost posvajanja djece iz DR Kongo.

- Što se tiče Zambije, domaća posvojenja nisu u nadležnosti suda nego je to upravni postupak. O tome odlučuju Centri za socijalnu skrb. Cijela zavrzlama nastaje kad se radi o zemlji koja nije potpisnica Haaške konvencije i onda ste u poziciji da o posvojenju u nekim zemljama odlučuje sud. Kako u DR Kongo postoji sud za djecu, kad on odluči da bi ta presuda imala učinak u Hrvatskoj, onda mora odlučiti sud u Hrvatskoj. Dobili smo ulogu koju u redovnim procesima posvojenja sudovi nemaju. Iza toga slijedi pravna praznina što u takvoj situaciji kod nas nedostaje nastavak, domaći upravni dio da se na podlozi rješenje o priznanju dodatno provjeri jesu li po našem pravu ispunjene sve pretpostavke. Što se tiče provjere, to je složena situacija. Redovni put bi bilo da se ide na legalizaciju i tu su naši sudovi ubrzali. No, djeluju uvjerljivo, imaju klauzule pravomoćnosti. Ne može se reći da je to što su sudovi radili do kraja provedeno lege artis, ali ne može im se do kraja ni zamjeriti. Vidjet ćemo što će od svega toga biti, pitanje je hoćemo li ikad uspjeti otkriti pravu istinu. Problem je nastao u DR Kongo. Oni su uveli tu zabranu 2016., ali su od tada imali preko sto odluka o međunarodnom posvjenju. Problem nastaje kad su sudovi i njihova vlada u sukobu jer vlada odbija izdati izlazne dozvole, čak i za djecu za koju su sudovi odobrili (posvojenje). I onda je problem kako to legalizirati - rekao je Dobronić, kako prenosi N1.


11:00 Zastupnik Mosta Nikola Grmoja pitao je predsjednika Vrhovnog suda Radovana Dobronića što misli o izmjenama Zakona o kaznenom postupku, očito aludirajući na najavu premijera Andreja Plenkovića da će Vlada ići u izmjene zakona kako bi curenje informacija iz istraga postalo kazneno djelo.

- Sigurno da nije dobro da cure informacije i nije normalno da novinari budu prisutni u onom trenutku kada policija nekog privodi. Treba provjeriti praksu i zaoštriti disciplinu ... Zakon se ne treba mijenjati samo zbog toga - rekao je Dobronić.


10:40 "Drago mi je da saborskom Odboru za pravosuđe mogu iznijeti neke osnovne podatke o stanju u pravosuđu za 2020. i 2021. godinu", rekao je predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić na početku svog izlaganja.

- Tijekom pandemijske 2020. godine malo je porastao priljev predmeta, kao i godinu iza. To je oko milijun i 300 tisuća novih predmeta. Sudovi su riješili neznatno manje od tog broja. Dijelom je to zbog problema koji je izazvao COVID, a onda su sudovi imali problema u organizaciji rasprava jer se u mnogim slučajevima sudnice toliko male da se nije mogao poštovati razmak. Unatoč tome se radilo, ali u smanjenom obliku. Broj sudaca se svake godine smanjuje. Dio njih odlazi u mirovinu. Što se tiče dobne strukture sudaca, nijedan nije mlađi od 30 godina. Mislim da bi trebalo inzistirati da se poboljšaju neke stvari kod pravosudnih ispita iako ide dosta dobro ... Ako imate probleme s kreditima u švicarskom franku, to je najmanje 100 tisuća novih predmeta pred Općinskim sudovima i kad toga ne bi bilo, situacija bi bila znantno bolja. Što se tiče brzine rješavanja predmeta, na razini županijskih sudova ostvaren je značajan napredak i tome je pridonijela jedna od rijetkih inovacija - sustav po kojem se žalbe raspodjeluju na sve županijske sudove i tako su se stvari ubrzale. Prije smo imali situaciju da su Županijski sudovi u velikim gradovima bili pretrpani, a drugi su imali manje predmeta. Sad se to ujednačilo. Na Visokom trgovačkom sudu značajno se smanjio broj neriješenih predmeta pa su i oni sad dosta brzi u rješavanju, imaju manji broj zaostataka. Dijelom je to išlo na uštrb kvalitete, no to će biti glavni zadatak u razdoblju nakon što se uspijemo osloboditi stalnog pritiska novih predmeta. Situacija još uvijek škripi na prvostupanjskim sudovima, kako općinskim tako i trgovačkim. Krediti u francima su glavni razlog tome na općinskim sudovima. Problem je rad zemljišno-knjižnih odjela. Tu ima velikih razlika. Zahtjevi na kontinentu rješavaju se dosta brzo, ali na obali imamo dosta problema i to su razlozi dijelom povijesni jer tamo dugo ljudi nisu vodili računa o upisu vlasništva i puno ih je koji dijele istu nekretninu. Jedan od razloga je taj da na vrijeme nisu dobili odobrenje za zapošljavanje većeg broja referenata što je bilo nužno. I to je dovelo do zastoja. Upravni sudovi uvijek su bili dobri, tradicionalno su brzi i tu nema posebnih problema - rekao je Dobronić, kako prenosi N1.


image

Predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić

Damjan Tadic/Cropix

10:20 Na početku sjednice saborskog Odbora za pravosuđe zastupnik SDP-a Peđa Grbin rekao je da se još jednom dogodila situacija da rasprave o izvješćima najvažnijih državnih tijela dolaze na dnevni red Sabora nakon što oporbeni zastupnicima prikupe dovoljan broj potpisa.

- To je neprihvatljivo - rekao je Grbin. Dodao je i kako misli da u Hrvatskoj nema niti jednog građanina koja smatra da je stanje u pravosuđu dobro.

Zastupnica Socijaldemokrata Vesna Nađ usporedila je predsjednika Vrhovnog suda Radovana Dobronića s Don Quijoteom.

- Stanje u sudstvu je katastrofalno. Krivo je Ministarstvo, kriva je država - rekla je Nađ.


image

Sjednica saborskog Odbora za pravosuđa

Damjan Tadic/Cropix

Na današnjoj sjednici saborskog Odbora za pravosuđe predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić podnijet će izvješća o stanju sudbene vlasti za 2020. i 2021. godinu.

S obzirom na to da se izvješća na saborskom dnevnom redu "kisele" još od svibnja 2021. godine, kada je uvršteno ono za 2020. godinu, te od travnja 2022. za lanjsku godinu, oporba je u petak prikupila 30 potpisa kako bi se ta dva izvješća raspravila u roku od tjedan dana. Nakon današnje rasprave na Odboru, Sabor će o Dobronićevim izvješćima na plenarnoj sjednici raspravljati u četvrtak.

Sama činjenica da je parlamentarna većina predvođena HDZ-om toliko dugo odgađala raspravu o stanju hrvatske sudbene vlasti, te da današnje "gostovanje" čelnika Vrhovnog suda u Saboru možemo zahvaliti zastupnicima opozicijskih stranaka, dovoljna je za zaključiti da će današnja sjednica Odbnora za pravosuđe biti burna i da će se (jednim dijelom) pretvoriti u rat oporbe i vladajuće većine.

Drugi razlog zbog kojeg se očekuje burna sjednica jest nedavni intervju koji je predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić dao za N1 televiziju.

U eksplozivnom intervjuu Dobronić je doslovno rekao kako je stanje na (nekim) sudovima "pred rasulom" te kako smatra da se rad Državnog odvjetništva namjerno opstruira. Očekuje se da će se na današnjoj sjednici Odbora za pravosuđe raspravljati i o najavi premijera Andreja Plenkovića da će se zbog curenje informacija iz istraga mijenjati Kazneni zakon i Zakon o kaznenom postupku.

U već spomenutom intervjuu Dobronić je spomenuo i kako je nekadašnji talijanski premijer Silvio Berlusconi, kada se protiv njega vodilo nekoliko postupaka, pokušao izmijeniti kazneni zakon tako da se postupci protiv njega obustave.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 17:13