ŠEKS 'Iluzija je da bi promjene Izbornog zakona promijenile i more nevolja u hrvatskom političkom životu'

ZAGREB - Saborski Odbor za Ustav u četvrtak je u prvom čitanju podržao svih pet prijedloga izmjena Zakona o izboru zastupnika u Hrvatski sabor, a predsjednik Odbora Peđa Grbin (SDP) pritom je naglasio kako je namjera do drugog čitanja u demokratskoj proceduri iznaći rješenje koje bi bilo prihvatljivo svima.

Izmjene Izbornog zakona predlaže reformistica Natalija Martinčević, nezavisni zastupnici Jadranka Kosor i Josip Kregar s SDP-ovcem Gvozdenom Flegom, klubovi Hrvatskih laburista i SDP-a, a zajednički su prijedlog podnijeli i IDS i zastupnik talijanske manjine Furio Radin.

Zajedničko svim prijedlozima je uvođenje preferencijalnog glasovanja na parlamentarnim izborima, po različitim modelima.

IMA LI ŽELJKA MARKIĆ DOVOLJNO POTPISA? Odbor: 'Neka Ustavni sud utvrdi što je 10 posto birača'

SDP predlaže i brisanje instituta nositelja liste te odredbu po kojoj bi se nevažećima smatrale izborne liste s manje od 40 kandidata podzastupljenog spola, a IDS i Radin predložili su, među ostalim, da se biračima pripadnicima nacionalne manjine dade dodatni glas.

Taj je prijedlog podržao i SDP-ov potpredsjednik Sabora Nenad Stazić.

"U Ustavu i Ustavnom zakonu o pravima nacionalnim manjina već je predviđena ta mogućnost. Sadašnje je rješenje loše i nepravedno. Broj manjinskih zastupnika ionako ne ovisi o broju glasova. Zašto im ne omogućiti da glasuju kao i svi drugi građani, za sve druge liste", kazao je Stazić, upozorivši da "nije riječ o dvostrukom pravu glasa već o pravu na dodatni glas"

Zastupnici su suglasni da su izmjene izbornog zakonodavstva nužne, jer to zahtijevaju građani, čije je povjerenje u demokratske institucije ozbiljno poljuljano. Suglasni su i da bi, nakon Izbornog, trebalo izmijeniti i Zakon o političkim strankama, kako bi se stranke demokratizirale i omogućio veći utjecaj birača na odlučivanje unutar stranaka.

HDZ-ov Vladimir Šeks, međutim, upozorava da je iluzorno očekivati da će se samim izmjenama Izbornog zakona i uvođenjem preferencijalnog glasovanja podići ugled Sabora i političkih stranaka.

"Rapidno opadanje povjerenja građana u cijeli korpus predstavničke demokracije nije u bitnoj korelaciji s izbornim zakonodavstvom. Razlozi leže u drugim dijelovima političkog sustava. Iluzija je da bi promjene Izbornog zakona u relevantnom promijenile more nevolja u Hrvatskom političkom životu", rekao je Šeks.

HDZ-ov zastupnik kazao je da osobno podupire uvođenje preferencijalnog glasovanja, nespojivost mandata neposredno izabranih lokalnih čelnika sa zastupničkom, prijedlog da se osigura ravnomjerna zastupljenost spolova na listama te zabranu kandidiranja osoba optuženih ili osušenih za najteža kaznena djela.

Izvijestio je, međutim, da HDZ-ovi zastupnici neće poduprijeti ni jedan prijedlog izmjena izbornog zakonodavstva dok se ne izmijeni Ustav, ukine fiksna kvota i poseban način glasovanja za birače izvan Hrvatske.

Šeks je slijedio stav stranke i glasovao protiv svih prijedloga izmjena izbornog zakonodavstva.

Milorad Pupovac (SDSS) upozorio je na problem kršenja tajnosti glasovanja pripadnika nacionalnih manjina, od kojih se na biračkim mjestima traži izjašnjavanje.

Smatra da bi biračima trebalo dati više od jednog preferiranog glasa, a upozorio je i da je u izbornom sustavu "zaboravljena socijalna zastupljenost".

"Zašto u Saboru nemamo zastupljene radnike? Je li to zato što ih u Hrvatskoj više nemamo", upitao je Pupovac.

Uvjeren je da preferencijalnost neće riješiti problem "bezidejnosti" politike.

"Mi reduciramo set ideja koje se diskutiraju u Saboru. Kad treba raspravljati o jednakosti, pojave se šatori", ustvrdio je Pupovac.

SDP-ov prijedlog da se diskvalificiraju liste koje ne ispunjavaju "Žensku kvotu" naišla je na široku potporu u Odboru, a Gordana Sobol (SDP) založila se da se osigura i ravnomjerna zastupljenost u Saboru, tako da na listama budu naizmjence muškarci i žene.

Laburist Dragutin Lesar upozorio je da takve liste ne bi jamčile zastupljenost spolova, budući da se uvodi i preferencijalno glasovanje.

Kao jedno od mogućih rješenja naveo je odvojene "muške" i "ženske" liste, s kojih bi birači preferencijalni glas mogli dati dvojici muškaraca i trima ženama.