Kada se 2000. i 2001. godine mijenjao Ustav, Hrvatska je iz polupredsjedničkog prešla u parlamentarni sustav. U Ustavu su, međutim, kaže jedan od njegovih glavnih autora Vladimir Šeks, zaostale dvije stvari i premetnule se u izvor stalnih prijepora između predsjednika države i predsjednika Vlade. Riječ je o ovlasti predsjednika da s premijerom sukreira vanjsku politiku te da brine za redovito i usklađeno djelovanje i stabilnost državne vlasti.

To bi, kaže Šeks, valjalo izmijeniti tako da se te ovlasti ukinu, ali bi trebalo promijeniti i način izbora predsjednika države. Po njemu, šefa države bi trebalo svesti u ulogu i ovlasti kakve imaju, primjerice, predsjednici Italije, Njemačke... Ne bi ga trebalo birati neposredno, nego bi izbor predsjednika trebalo preseliti u Sabor.

- Moja je želja da se predsjednika bira kao u Njemačkoj - kaže Šeks. Predsjednika u Njemačkoj bira Savezna skupština. Ona se sastoji od članova Bundestaga i istog broja delegata koje šalju parlamenti saveznih zemalja. Posao njemačkog predsjednika je međunarodno zastupati zemlju i službeno je predstavljati, potpisuje zakone, predlaže izbor kancelara te na prijedlog kancelara imenuje i razrješuje ministre, a iznimno može davati pomilovanja.

Vanjska politika

Funkcija predsjednika Njemačke je protokolarna, a po uzoru na nju Šeks bi u Ustavu definirao položaj budućih predsjednika Hrvatske.

- Nema razloga da predsjednik sukreira vanjsku politiku, da postavlja diplomate i brine za rad svih grana vlasti - kaže Šeks i napominje da predsjednika države ne bi trebali birati samo saborski zastupnici, nego bi taj izbor trebalo proširiti. Ističe da bi oko izmjene Ustava kojom bi se promijenile ovlasti i izbor šefa države trebalo provesti široku raspravu.

Kao područje Ustava koje također treba mijenjati Šeks navodi referendum, i smatra da bi se oko toga mogao postići konsenzus. Prema njegovim riječima, u Ustavu bi izrijekom trebalo odrediti pitanja o kojima se ne može raspisivati referendum, a tu stavlja temeljna ljudska prava i slobode te manjinska prava.

- Također bi u Ustav trebalo ugraditi obavezu organizatora referenduma da od Ustavnog suda zatraže provjeru ustavnosti referendumskog pitanja - kaže Šeks, pojašnjavajući da bi se time spriječilo provođenje cijele procedure, da bi se na kraju pokazalo kako je referendum nedopušten. Kao bitan element koji treba popraviti u Ustavu ističe i propisivanje koliko građana treba izaći na referendum da bi on mogao biti valjan.

Sukob sa Srbima

- Oko ovih pitanja vezanih za referendum slažu se Smiljko Sokol, profesorica Sanja Barić i predsjednik SDP-a Peđa Grbin - rekao je Šeks, vjerujući da se Ustav barem u ovome dijelu može popraviti.

Na tridesetu godišnjicu Ustava Šeks se prisjetio i kako je nastao temeljni državni akt. Ustav je, kaže, proglašen 22. prosinca 1990. godine, a izglasan je 21. prosinca na zajedničkoj sjednici sva tri vijeća. - Donesen je konsenzusom svih političkih stranaka, osim jedne.

Desetak zastupnika Srpske samostalne demokratske stranke, nezadovoljni time što u Ustav nije ušla formulacija da je Hrvatska država i srpskog naroda u Hrvatskoj, napustilo je glasovanje. Važno je što je postignut konsenzus sa SKH-SDP, odnosno s Ivicom Račanom koji je snažno podupro donošenje Božićnog Ustava i svi njegovi zastupnici su glasovali za Ustav - rekao je Šeks.

Početak procesa je bio da su Šeks i Tuđman izradili načela za novi Ustav kojim bi se Hrvatska transformirala u demokratsku zemlju. Sabor je donio zaključak da Komisija za ustavna pitanja kojoj je Šeks bio na čelu izradi nacrt Ustava. Tuđman je osnovao veliku ustavotvornu komisiju od 220 do 230 osoba iz javnog života, a osnovana je bila i radna skupina Predsjedništva Republike. Formiran je bio i redakcijski odbor koji je vodio Tuđman, a u njemu su bili Ivica Račan, Savka Dabčević Kučar, i profesori ustavnog prava među kojima, kaže Šeks, nije bio prof. Branko Smerdel.