Šeksov zakon: Crveni križ bavit će se turizmom i ugostiteljstvom

OSIJEK - Osječki Crveni križ nije “neprofitna udruga” jer svojim poslovnim partnerima kupuje darove u zlatarnici, umirovljenicima plaća životno osiguranje, ima menadžment s plaćama poput ministarskih i saborskih zastupnika, većim od 17 tisuća kuna, a imaju i skupi, pola milijuna kuna vrijedan automobil Toyota Land Cruiser, neprimjeren humanitarnoj udruzi.

Ako se prihvate izmjene i dopune zakona o Crvenom križu koje je u saborsku proceduru po hitnom postupku uputio Vladimir Šeks , ta će udruga biti još profitabilnija - kaže Vladimir Šplajt, osječki pravnik koji je od saborskog Odbora za zakonodavstvo zatražio povlačenje Šeksova zakona iz procedure.

Optužba inspektorata

Potpredsjednik Sabora Vladimir Šeks, naime, uputio je 10. veljače ove godine prijedlog izmjene zakona o Crvenom križu, a istoga dana predsjednik Sabora Luka Bebić poslao ga je zastupnicima s prijedlogom da se izmjene donesu po hitnom postupku, što je dva dana kasnije i prihvaćeno.

Tako se Šeksov prijedlog za malo više od mjesec dana ekspresno našao na sjednici Sabora pa bi o njemu moglo biti odlučeno već sljedećeg tjedna.

Sukob interesa

Zanimljivo, Šeksov prijedlog izmjene Zakona o Crvenom križu uslijedio je ubrzo nakon što je Državni inspektorat - na Šplajtovu inicijativu - podnio optužni prijedlog protiv Gradskog društva Crvenog križa Osijek i što je protiv te neprofitne, humanitarne udruge u tijeku prekršajni postupak zbog nezakonitog bavljenja turističkom djelatnošću. Slučaj Crvenog križa je i na stolu osječkog Općinskog suda i Županijskog državnog odvjetništva u Osijeku.

- Zakona o Hrvatskom Crvenom križu predlagatelj želi ozakoniti dosadašnju nezakonitu djelatnost Gradskog društva Crvenog križa Osijek. Ne postoji ni jedan razlog za hitan postupak jer se to čini samo kada to zahtijevaju interesi obrane, drugi osobito važni državni razlozi ili kada je to nužno radi sprečavanja i otklanjanja većih poremećaja u gospodarstvu. Uz to, predlagatelj izmjene zakona, Vladimir Šeks, u svojevrsnom je sukobu interesa. On je počasni član te organizacije, uključen je u mnoge aktivnosti osječkog Crvenog križa - bio je član odbora za gradnju 19 milijuna kuna vrijednog Centra za edukaciju Crvenog križa u Orahovici i položio je temeljni kamen za gradnju zatvorenog bazena, što je uglavnom financirano proračunskim sredstvima i sve je zajedno koštalo 40 milijuna kuna, kaže Šplajt.

Od 131 društva Crvenog križa u Hrvatskoj, njih 129 bave se humanitarnom djelatnošću, kako to propisuju Ženevske konvencije, a jedino se osječki i zagrebački Crveni križ bave turističkom i ugostiteljskom djelatnošću. Sada se, samo zbog tih dvaju društava, mijenja zakon, tvrdi Šplajt, kako bi im se omogućilo da legaliziraju ono što rade ilegalno.

Učlanjivani bez znanja

U odmaralištima osječkog Crvenog križa do sada, u najvećem broju, boravila su djeca koja nisu ni socijalni slučajevi niti im je boravak u tim odmaralištima preporučio liječnik iz zdravstvenih razloga. Neka od te djece su učlanjivana u Crveni križ bez svoje volje i znanja.

To su djeca čiji boravak plaćaju roditelji po nimalo humanitarnoj cijeni (petodnevna škola u prirodi roditelje košta tisuću kuna), unatoč tome što Crveni križ ne plaća porez na višemilijunske ostvarene prihode. Time se krše Ustavom zajamčena gospodarska prava poduzetnicima jer im država ne osigurava jednak pravni položaj.