SELJACI PODUPIRU KOLINDU 'To je žena koja je odrasla na selu i sama radila teške poslove'

ZAGREB - Hrvatski seljački savez (HSS) poziva sve seljake da u nedjelju, 11. siječnja iziđu na izbore i glasuju za Kolindu Grabar-Kitarović jer je u ova teška vremena hrvatskom selu potrebna hrabra i odlučna predsjednica koja će se boriti za prava malih seljaka koji danas vrlo teško žive i jedva sastavljaju kraj s krajem.

Podsjećajući kako su mnogi prisiljeni svakog dana ugasiti svoja gospodarstva, Hrvatski seljački savez ističe kako je Kolinda Grabar-Kitarović žena koja je odrasla na selu i sama radila teške poslove te da razumije život sela i seljaka i spremna je uvijek podići svoj glas za spas hrvatskog sela.

"O svim problemima hrvatskog sela upoznat je sadašnji predsjednik Ivo Josipović, koji je nekoliko puta primio predstavnike seljaka, no, osim srdačnog prijema, nije poduzeo ništa. Nije ni organizirao sastanak s resornim ministrom, a kamoli sazvao tematsku sjednicu Vlade na kojoj bi se raspravljalo o problemima sela", napominje HSS.

Koliko predsjednika države zanima život na selu, vidljivo je, smatra HSS, i iz činjenice da u cijelome petogodišnjem mandatu nije imenovao savjetnika za poljoprivredu.

Takav predsjednik, po mišljenju HSS-a, ne koristi nikome, pa ni hrvatskome selu, i u tom ga savezu nikako ne mogu poduprijeti u novome mandatu.

Protekla je godina bila vrlo teška za hrvatsko selo i ostat će zapamćena po obilnim oborinama i razarajućim poplavama, pri čemu je potpuno izostala pomoć države, navodi HSS i dodaje kako je seljacima isplaćeno samo 70 posto izravnih plaćanja, a 332 milijuna eura namijenjena ruralnom razvoju ostala su neiskorištena zbog, kako navode, nesposobnosti mjerodavnog ministarstva i ministra.

Zbog toga, ističe HSS, program ruralnog razvoja još nije prihvaćen, a sudeći po 377 komentara Europske komisije, hrvatski seljaci tom se novcu ne mogu nadati ni u prvoj polovici ove godine.

Mnogi su seljaci, tvrdi Hrvatski seljački savez, zbog nemogućnosti da dobiju novac HBOR-a, propali ili su u dužničkom ropstvu. "Pod okriljem noći, bez javne rasprave, izrađen je i poslan u proceduru prijedlog zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), koji je štetan za mala gospodarstva", navodi HSS i dodaje kako je od najavljivanih milijun hektara "u funkciju stavljeno samo 1900 hektara državnoga poljoprivrednog zemljišta", a po valjanom zakonu zemljišta su uglavnom dobila trgovačka društva. Zemljište nije dobio nijedan "domicilni seljak", tvrdi HSS i dodaje kako ministarstvo, bez obzira na to, i dalje "svakodnevno raspisuje natječaje i dugoročno uništava malog seljaka".