Državni službenici moći će raditi od kuće najmanje jedan dan u tjednu, minimalno dva dana će provoditi u uredu, a preostali radni dani ovisit će o dogovoru s nadređenima. Odobravanje rada na izdvojenom radnom mjestu bit će moguće za razdoblje od najmanje jednog, do najviše 12 mjeseci, ali nakon toga državni službenici mogu se ponovno prijaviti za takav oblik rada. Što se tiče mogućnosti privremenog rada od kuće, posvojitelji su izjednačeni s roditeljima ili pružateljima skrbi, stoji u nacrtu nove Uredbe o radu na izdvojenom radnom mjestu i radu na daljinu u državnoj službi koja je upućena u javnu raspravu.
Time nije prihvaćen prijedlog Sindikata policije Hrvatske, koji u pregovorima oko kolektivnog ugovora predstavlja sve državne službenike, da rad od kuće bude definirano pravo, a ne samo mogućnost. Sindikat je krajem svibnja ministru pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damiru Habijanu poslao dopis u kojem su zatražili da se u novu Uredbu uvede ta promjena, a iz Ministarstva su odgovorili kako rad od kuće ni u jednoj zemlji Europske unije nije definiran kao pravo. Državni službenici su sredinom godine izrazili nezadovoljstvo zbog odluka više državnih tijela da se zabrani rad od kuće petkom i ponedjeljkom, iako nije bilo nikakvih dokaza da je to ranije negativno utjecalo na radne rezultate.
"Takve općenite zabrane smatramo neprihvatljivima i uvredljivima jer sugeriraju da državni službenici, kada rade od kuće ponedjeljkom i petkom, zapravo ne rade, nego spajaju vikende i ponašaju se kao uhljebi", stajalo je u dopisu predsjednika Sindikata policije Dubravka Jagića.
I prema novoj Uredbi o radu na izdvojenom radnom mjestu i radu na daljinu u državnoj službi čelnik državnog tijela procjenjuje hoće li prihvatiti prijavu radnika za rad od kuće. Ako je odbije, dužan je obrazložiti svoju odluku. Definirani su i poslovi koji se ne mogu obavljati na izdvojenom radnom mjestu - to su oni koji zahtijevaju suradnju s kolegama ili rad sa strankama, uključuju rad s dokumentacijom u fizičkom obliku, rad s klasificiranim podacima ili poslovi koji zbog specifične opreme mogu biti obavljeni samo u prostorijama državnog tijela.
U članku 8. nacrta Uredbe prvi se put uvode mjere za upravljanje kibernetičkim sigurnosnim rizicima. Tijelo državne uprave nadležno za digitalizaciju obvezno je u smjernicama detaljno opisati mjere za upravljanje takvim rizicima tijekom rada izvan ureda kako bi se osigurala zaštita informacijskih sustava u državnoj službi.
"S obzirom na to da Uredba obvezuje državna tijela na provođenje odgovarajućih i razmjernih mjera upravljanja kibernetičkim sigurnosnim rizicima, propisan je rok od 30 dana, računajući od dana stupanja Uredbe na snagu, u kojem će biti objavljene smjernice koje detaljno razrađuju te mjere", stoji u obrazloženju nove Uredbe.
Državna tijela, osim brige o sigurnosti i zdravlju zaposlenika, moraju jamčiti i zaštitu njihove privatnosti. Dodatno, Uredba propisuje novu obvezu državnim službenicima - dužni su preusmjeriti telefonske pozive s fiksnog broja koji koriste u uredu na broj telefona na kojem će biti dostupni tijekom rada od kuće.
Uredba razlikuje povremeni rad, kada državni službenik radi na daljinu svaki dan u odobrenom razdoblju, od povremenog rada u hibridnom modelu, gdje određeni broj dana u tjednu ili mjesecu radi od kuće. Iako je i ranije bilo definirano da se u slučaju promijenjenih okolnosti nadređeni mora o prestanku privremenog rada obavijestiti najmanje 15 dana ranije, novost je da se prestanak povremenog rada od kuće mora najaviti barem dva dana unaprijed. Rad od kuće moguć je i tijekom probnog rada, ali samo u slučaju izvanrednih okolnosti, poput epidemija bolesti, potresa, poplava i sličnih situacija.
Za razliku od prijašnje Uredbe o mogućnosti rada državnog službenika na izdvojenom mjestu rada, rada na daljinu i rada u nepunom radnom vremenu koja je stupila na snagu 2. prosinca 2023. godine, nova se Uredba ne dotiče rada u nepunom radnom vremenu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....