DOZNAJEMO DETALJE

Sindikati dali ultimatum Vladi: ‘Želimo povišicu od 10% već na plaćama za rujan!‘; Reagirao i ministar financija

Uslijedile su burne reakcije na najavu kako povišice u javnom sektoru neće biti prije rebalansa državnog proračuna
 Boris Kovačev/CROPIX

Sindikati zaposlenika u javnim službama od Vlade očekuju da u što kraćem roku pokrene pregovore o povećanju osnovice za izračun plaća. Cilj im je da djelatnici u obrazovanju, zdravstvu, socijali, kulturi i drugim javnim službama - od kojih su oko 75 tisuća članovi reprezentativnih sindikata - osjete rast osnovice već u listopadu, na plaćama za rujan. Kako doznajemo, u tijeku je inicijativa kojom bi predstavnici sindikata apelirali na premijera Andreja Plenkovića da pregovori počnu najkasnije do 15. rujna, odnosno završe do kraja rujna. Takav zahtjev predsjedniku Vlade planiraju isporučiti početkom ovoga tjedna.

Kad sjesti za stol?

Naime, prilikom potpisivanja temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama 6. svibnja dogovoreno je da će se o novom povećanju osnovice za izračun plaća pregovarati "oko 20. rujna". Iako su tada sindikati tražili da do pregovora dođe i ranije, prihvaćen je argument Vlade da se s pregovorima počne nakon što se vide rezultati turističke sezone.

Sindikati u ovom trenutku nemaju dogovoren iznos rasta osnovice s kojim će izaći pred Vladine pregovarače, po prema riječima predsjednice Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske Nade Lovrić, ono ispod čega neće ići jest minimalno deset posto. U slučaju da kod Vlade ne bude sluha za njihove zahtjeve, ne vide problem u mobiliziranju članova u prosvjede ili štrajkove.

Izjava za osudu

Sindikate je, izgleda, uznemirila izjava ministra financija Marka Primorca iz koje čitaju da bi do povećanja plaća u javnim službama moglo doći tek nakon proračunskog rebalansa u listopadu.

- Takva izjava zaslužuje najoštriju osudu. Očito i novi ministar brzo uči od svog prethodnika koji se izvještio u smanjivanju cijene rada kroz odugovlačenje s pregovorima - komentira Željko Stipić, predsjednik Školskog sindikata Preporod, navodeći podatak da je radnicima u javnom sektoru proljetos iz džepova izvučeno više od milijardu kuna samo zato što su pregovori umjesto mjesec ili najviše dva trajali pola godine.

- Iscrpljujućim analizama iz kojih se nije doznalo ništa novo i otkazivanjem zakazanih sastanaka besramno se kupovalo vrijeme. Na kraju se došlo do rješenja kojim je ozbiljno smanjena cijena rada - kaže Stipić.

Kako objašnjava Nada Lovrić, inflacija koja je trenutačno 12,3 posto već je odavno pojela uskladbu osnovice od 1. travnja koja je iznosila četiri posto, što na godišnjoj razini iznosi tek 2,3 posto, navodi Lovrić.

- I bez očekivanog rasta energenata jasno je da su zaposlenici javnih službi nominalno izgubili barem 10 posto vrijednosti svojih plaća, a realno to je mnogo više jer je potrošačka košarica poskupjela značajno više od stope inflacije.

Najava da bi pregovori mogli početi tek u listopadu znači daljnje kupovanje vremena Vlade na trošak radnika - kaže Lovrić, uz napomenu da sindikati javnih službi trebaju definirati svoje zahtjeve za nastavak pregovora o osnovici u 2022., ali i početi pregovore za osnovicu u 2023. Hoće li to biti na odvojenim pregovorima ili će se već sada definirati i kretanje osnovice u 2023., u sindikatima još nemaju odgovor.

No, pita se Stipić, zašto ono što je uspijevalo Zdravku Mariću, a to je odugovlačenje pregovora umjesto dogovora do konca rujna, ne bi pošao za rukom i Marku Primorcu?

- Zato što su sindikati, poučeni pričom o nesretniku kojeg je zmija iz iste rupe dvaput ugrizla, vidjeli s kime imaju posla i zato to je rast svih životnih troškova dramatično smanjio kupovnu moć članstva i svih onih koji žive od plaće. Zato bi umjesto snatrenja o pregovorima koji će se otegnuti ujesen, premijeru i novom ministru financija bolje bilo da što prije počnu pregovore sa sindikatima kako bi već rujanska plaća mogla biti radnicima isplaćena po povećanoj osnovici. U suprotnom, lako bi se moglo dogoditi da uvertira pregovorima budu prosvjedi i štrajkovi - odgovara Stipić.

U sindikatima ističu da je "radnicima voda doslovce došla do grla" te više nije pitanje samo o kolikoj će se povišici raditi, nego i kada će do povišice doći.

- Važno je da novi ministar zna da ono što je upalilo Mariću njemu sigurno neće. Rujan je mjesec kada svi, a prije svega roditelji učenika, imaju enormne dodatne troškove te je jako važno da plaća za idući mjesec bude povećana. Samo u tom slučaju radit će se o dobroj vijesti za radnike u obrazovanju, zdravstvu i socijali. Sindikati očekuju da pregovori počnu za desetak dana i da brzo završe kako bi radnici na plaći koju će dobiti u listopadu vidjeli da u Vladi shvaćaju važnost očuvanja dosegnute cijene rada u javnim službama i da sindikati opravdaju, u očima članova i svih radnika, razloge svog postojanja - obrazlaže Željko Stipić.

Pada kupovna moć

Predsjednica zaposlenika u socijalnoj skrbi Jadranka Dimić kratko komentira: - Ljudi se zafrkavaju, a nama gori. Stalno se ide na politiku odugovlačenja pregovora pa se izgubi pola godine. Poučeni iskustvom, zato smo ovoga puta spremni za eventualne sindikalne akcije. Ljudi su ogorčeni rastom cijena i ovaj put neće biti problem dignuti ih u akciju - smatra Jadranka Dimić.

Iz Matice hrvatskih sindikata već su upozorili da plaće u javnim službama zaostaju za plaćama drugih u zemlji te da njihova kupovna moć snažno pada. - Ako ne postoji način da se kroz pregovore riješe kritični problemi članova sindikata, prosvjedi, pa i štrajk sigurno će biti opcija koju će podržati velik broj članova - poručila je predsjednica Matice Sanja Šprem.

Ministar financija: ‘Svjesni smo da mora doći do povećanja‘

Ministar financija Marko Primorac poručio je u ponedjeljak da vlada ne oteže s pregovorima sa sindikatima oko povećanja plaća te očekuje da će u najskorije vrijeme sjesti za stol, naglasivši da kod mjera pomoći prioritet moraju biti najugroženiji građani.

Na pitanje novinara kada će početi pregovori sa sindikatima, koji traže 10-postotno povećanje plaća, Primorac je na konferenciji za novinare rekao da je za razgovore otvoren, do njih za sada još nije došlo, rekavši i da ne može odgovoriti na pitanje hoće li dobiti navedeno povećanje.

"Ne bih volio da sindikati, Ministarstvo financija i vlada, uz dužno poštovanje vama, vode pregovore preko medija", izjavio je Primorac, dodajući da računa da će se sa sindikatima sjesti za stol u "najskorije vrijeme".

Rekao je i da vlada nije odbacila prijedlog povećanja plaća, svjesna je da će do toga morati doći i od toga se ne bježi.

U kontekstu i zahtjeva sindikata, Primorac se osvrnuo i na planirane mjere pomoći građanima, naglasivši važnost postojanja prioriteta, s obzirom da postoje osobe koje su socijalno ugrožene, primjerice umirovljenici s niskim mirovinama ili građani koji primaju minimalnu zajamčenu naknadu.

"U tehničko-operativnom smislu i proračunskom okviru, razmišlja se na koji način i koji dio mjera implementirati odmah, da dio toga bude već u rujnu i listopadu isplaćen", izjavio je Primorac, apostrofiravši da će dio mjera morati bio "prebačen" za razdoblje nakon rebalansa proračuna.

Stoga, poručio je da će se određen dio građana ipak morat strpiti neko vrijeme, "no ne predugo".

"Nije da otežemo s tim pregovorima kako bi trošak za državu bio što manji, nego je samo pitanje jedne više tehničke prirode, ali uvažavajući sve okolnosti odnosno mogućnosti koje su nam na raspolaganju", izjavio je Primorac.

Poručio je i da svi mogu u potpunosti biti sigurni da država u ovoj krizi neće profitirati, pa ako kojim slučajem joj određen dio sredstava i ostane zbog izvanrednih prihoda, prije svega poreznih, ona će na vrijeme biti preraspodijeljena, to jest bit će upućena prema skupinama koje su najugroženije.

"Ako smatrate da na neki način otežemo s određenim odlukama kako bi što više uštedjeli za proračun, to nije točno. Dakle, nećemo uštedjeti ništa. Sva sredstva koja eventualno budu ekstra prikupljena će biti raspodijeljena, ali ćemo naravno utvrditi određene prioritete i načine na koje ćemo ta sredstva raspodijeliti", istaknuo je ministar financija.

Primorac je rekao i da se s definiranjem prioritetnih mjera stiglo "praktički do kraja", zna se otprilike na koje skupine ljudi će se odnositi, a sada je još samo pitanje iznosa, načina isplate i intenziteta mjera, u smislu hoće li biti isplaćene odjednom ili u više rata.

Ponovio je i da se mjerama ne može pomoći svima, stoga je nužno utvrditi prioritete, u smislu pomoći najugroženijima.

Upitan može li trenutna situacija biti okidač za uvođenje poreza na ekstraprofit, Primorac je rekao da se i o tome razmišlja. (Hina)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
24. prosinac 2024 11:07