Sindikati ruše važnu odredbu Zakona o plaćama u državnoj i javnim službama: ‘Idemo na Ustavni sud‘

Na inicijativu Sindikata znanosti i visokog obrazovanja i Školskog sindikata Preporod pripremljen je prijedlog za ocjenu ustavnosti Zakona o plaćama u državnoj i javnim službama, u dijelu koji se odnosi na najtežu posljedicu u radnom zakonodavstvu, a to je otkaz ugovora o radu.

Podsjetimo, Zakon o plaćama donesen je prije nepunih godinu dana, a njegove se odredbe primjenjuju na gotovo 240 tisuća zaposlenika čije se plaće osiguravaju u državnom proračunu.

U Zakon je uglavljeno famozno ocjenjivanje zaposlenika, a odredbe koje definiraju otkaz za zaposlenike s ocjenom "ne zadovoljava", po mišljenju sindikata nisu ustavne.

Iz sindikata najavljuju da će prijedlog za ocjenu ustavnosti predati Ustavnom sudu idućeg tjedna.

Agresivna mjera

U Sindikatu znanosti smatraju kako Zakon i prateća Uredba o načinu ocjenjivanja nisu prihvatljivi za sustav znanosti i visokog obrazovanja, o čemu su svoje mišljenje ovih dana uputili i Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

Kako su istaknuli, Zakon i Uredba nekompatibilni su s postojećim sustavom napredovanja koji se primjenjuje za zaposlenike u visokom obrazovanju i znanosti, a ujedno su i potencijalno štetni.

- Sporno je to da otkaz ni na koji način nije u korelaciji s ciljevima Zakona. Otkaz ugovora o radu kao isključiva sankcija za nezadovoljavajući radni učinak ne spominje se niti u jednom dokumentu koji je služio kao podloga za donošenje Zakona. Uostalom, mjera otkaza je neproporcionalno agresivna, Zakon o plaćama govori, naime, da možete temeljem jedne nezadovoljavajuće ocjene dobiti otkaz. Pritom ne postoje kriteriji ocjenjivanja, niti su poznati pravni lijekovi, kaže Matija Kroflin, glavni tajnik Sindikata znanosti.

Kako doznajemo, prijedlog za ocjenu ustavnosti pripremio je profesor s Katedre za ustavno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta, Đorđe Gardašević.

Po njegovu tumačenju, deklarirani cilj Zakona o plaćama jest osigurati da se zaposlenima isplati jednaka plaća za jednak rad, odnosno rad jednake vrijednosti. U tom smislu, Zakon uvodi dodatak na plaću za učinkovitost rada i predviđa da će se jednom godišnje ocjenjivati učinkovitost rada i to isključivo u cilju isplate ili neisplate dodatka.

Poziv sindikatima

- Uvođenje u taj Zakon mogućnosti otkaza ni na koji način ne može utjecati na deklarirani cilj Zakona, dakle na isplatu jednakih plaće, i to je osnovni problem: u ustavnom pravu treba jasno dokazati da zakonska sredstva koja se koriste neporecivo pridonose ostvarenju cilja koji se zakonom nastoji postići, kaže Gardašević, uz dodatak kako u ovom slučaju između cilja i sredstva nema baš nikakve veze. Vlada, naime, kao predlagatelj nikada nije nigdje objasnila zašto i kako bi mjera otkaza mogla osigurati isplatu jednake plaće za jednak rad zbog čega Gardašević smatra da se radi o posve arbitrarnom pristupu.

- Uvođenje mogućnosti otkaza je preozbiljna stvar da bi se "uređivala" ovako indirektno i bez obrazloženja. Tim više što po radnom zakonodavstvu svi zaposleni u Hrvatskoj itekako mogu i inače dobiti otkaz ako ne rade svoj posao. Stoga je pitanje: što je Vlada ovim zakonom zapravo namjeravala postići, kaže profesor Gardašević koji očekuje da Ustavni sud ukine dio zakona koji se odnosi na otkaz, odnosno prestanak službe.

U Preporodu i Sindikatu znanosti spremni su pripremljeni prijedlog za ocjenu ustavnosti podijeliti s drugim sindikatima državne i javnih službi. Nedavno su organizirali sastanak na koji su pozvani svi sindikalni predstavnici, a odazvalo ih se petero iz reprezentativnih sindikata javnih službi i nekoliko iz državnih. Na upit očekuju li da će im se pridružiti u pokušaju rušenja odredbi Zakona o plaćama, Krofin odgovara: - Ne očekujem ništa. Mi smo se odlučili za ovaj korak, a hoće li ostali iskoristiti pripremljene argumente to je na njima. Mi smo svoje pripremili, tko želi koristiti može, a tko ne - vjerojatno ima svoje razloge.