Sindikati zbog zaključka Vlade prijete istupanjem iz GSV-a

ZAGREB - Pet sindikalnih središnjica zatražilo je danas od Vlade da hitno povuče svoj zaključak s početka kolovoza o pokretanju pregovora za izmjene kolektivnih ugovora (KU) u trgovačkim društvima i ustanovama u većinskom državnom vlasništvu o smanjivanju materijalna prava zaposlenih u tim društvima u skladu s Kolektivnom ugovoru za državne službe i njegovim dodatkom, a ako Vlada to ne učini najavljuju mogućnost istupanja iz Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV).

"Tražimo i očekujemo da Vlada RH povuče ovaj ishitreni zaključak i prepusti kolektivno pregovaranje socijalnim partnerima u trgovačkim društvima - upravama i sindikatima", navodi se u pismu upućenom premijeru Zoranu Milanoviću.

Ako Vlada to ne učini u zadanom roku koji je dala nadzornim i upravnim tijelima, a to je 60 dana od usvajanja zaključka, sindikalne središnjice će svojim tijelima predložiti na usvajanje odluke o istupanju iz GSV-a jer bi daljnji ostanak u takvome tijelu bilo pristajanje na farsu koja se zove "tripartitni socijalni dijalog u Hrvatskoj", poručuju sindikati.

U pismu navode sedam razloga zbog kojih traže hitno povlačenje spornog zaključka Vlade od 2. kolovoza o pokretanju pregovora za izmjene KU u trgovačkim društvima i ustanovama u većinskom državnom vlasništvu u cilju usklađivanja materijalnih prava s KU za državne službenike i namještenike te njegovim Dodatkom te upozoravaju na posljedice takva zaključka.

Sindikati tako navode kako je Vlada namjeru o usvajanju zaključka s posljedicama po radnike, temeljem Zakona o radu i Sporazuma o osnivanju GSV-a, bila dužna prethodno staviti na dnevni red sjednice GSV-a, što je Vlada, "očito ne slučajno, propustila učiniti".

Smatraju da je zaključak Vlade nezakonit - u odnosu na Zakon o Vladi RH prema kojem Vlada određuje zadaće tijelima državne uprave, a nadzorna i upravna tijela trgovačkih društava, premda u većinskom državnom vlasništvu, to nisu, te u odnosu na Zakon o trgovačkim društvima koji regulira poslovanje tih društava neovisno o vlasničkoj strukturi.

Sindikalne središnjice nadalje ističu kako su se u trgovačkim društvima u većinskom državnom, kao i u privatnom vlasništvu, pregovori za kolektivne ugovore vodili, i vode se, temeljem rezultata poslovanja. U tom kontekstu, Vlada je mogla, eventualno, posebno donijeti odluku o javnim poduzećima-gubitašima kojima se povremeno pomaže sredstvima državnog proračuna, smatraju sindikati.

Naglašavaju i kako je niz tvrtki u većinskom državnom vlasništvu već jednom, pa i više puta, usvajalo anekse KU kojima su prava zaposlenih snižavana i dovođena u vezu s mogućnostima samoga društva.

Za javna poduzeća koja uspješno posluju, nema govora o ikakvoj povezanosti s državnim proračunom, kažu sindikati i poručuju kako Vlada zaključkom kojim se traži snižavanje prava zaposlenih u uspješnim društvima, riskira najmanje dvije negativne posljedice koje izravno štete državnom proračunu - s jedne strane snižava se prihod od poreza i doprinosa te kupovna moć tih građana, a s druge strane Vlada riskira pokretanje štrajkova zaposlenih u uspješnim društvima radi očuvanja stečenih prava što će prouzročiti dodatnu štetu (zbog političke, a ne ekonomski uvjetovane odluke).

Vlada se zaključkom izravno miješa u slobodu kolektivnog pregovaranja i tarifnu autonomiju (s obzirom da ono nije ograničeno tipom vlasništva) i time krši konvencije Međunarodne organizacije rada, upozoravaju uz ostalo Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Nezavisni hrvatski sindikati, Matica hrvatskih sindikata, Hrvatska udruga sindikata i Udruga radničkih sindikata Hrvatske.