UDAR NA POTROŠAČE

Sirevi skuplji i do 100%! Stručnjaci: Nema opravdanja, netko se zaigrao, obit će mu se to o glavu

Usporedili smo sadašnje cijene sireva u trgovinama s cijenama istih proizvoda lani
 Ranko Suvar/Cropix/Cropix

Što se to događa s cijenama sira i hoćemo li uskoro iz sendviča morati izbaciti ovaj sastojak, pitaju se brojni čitatelji Jutarnjeg lista koji su već neko vrijeme zgroženi razinama cijena nekih od njihovih omiljenih proizvoda.

Ne pretjeruju - Jutarnji list usporedio je sadašnje cijene sireva u trgovinama s cijenama istih proizvoda prošle godine nakon čega smo otkrili da su neki među njima poskupjeli nevjerojatnih 100 posto, a praktički da nema artikla koji nije u tom periodu značajno podignuo cijenu.

Drastičan rast

Primjera radi, Vindijin svježi kozji sir Caprofresh u srpnju prošle godine koštao je 17,99 kuna za paket od 280 grama, no ovih se dana u istoj trgovini prodaje za nevjerojatnih 34,99 kuna što znači da mu je cijena sada gotovo dvaput veća.

Isti šok proživljavaju svi oni koji su dosad rado kupovali tvrdi kozji sir Caprodur. On je, naime, u srpnju prošle godine koštao 100 kuna za kilogram da bi mu trenutna cijena u istim trgovinama iznosila 189 kuna za kilogram što znači da je poskupio 89 posto.

Topljeni sir Zdenka od 140 grama u kolovozu lani koštao je 11,99 (a mjesec dana prije cijena mu je bila za kunu niža) da bi ga potrošači sada plaćali 15,99 kuna, Sirelin sir u listićima s 8,99 skočio je na 10,99, a Dalmatinac proizvođača Paške sirane sada umjesto 145 kuna za kilogram stoji 200 kuna - što je poskupljenje od 38 posto.

Zanimljivo, većina sugovornika s kojima smo razgovarali kažu nam kako usprkos brojnim opravdanim poskupljenjima koji nastaju kao posljedica rasta cijena energenata ne mogu razumjeti ovako drastični rast cijena sireva, posebno s obzirom na činjenicu da sirovina, dakle mlijeko, nije porasla niti približno toliko.

Kako je za Jutarnji list rekao Martin Evačić, predsjednik Uprave NTL-a i član Hrvatske udruge poslodavaca, kompletan mliječni asortiman prema njegovim je procjenama u godinu dana poskupio za sto posto, a kad su u pitanju sirevi, najviše su rasle cijene gaude koju Hrvatska većinom uvozi jer njena proizvodnja može pokriti dvadesetak posto potreba.

"Iskreno, ne vidim opravdanja zašto bi cijene sireva toliko otišle gore. Proizvođači to opravdavaju rastom cijena energenata i sirovine, no sirovina, dakle mlijeko, u posljednjih je godinu dana poskupjela desetak posto pa nije jasno zašto bi sirevi bili sto posto skuplji. Sukob između Rusije i Ukrajine mogao je utjecati na poskupljenje čisto zato što iz Ukrajine stiže stočna hrana, no to opet ni po kakvoj logici ne može biti po ovim stopama. Pa zamislite da su trgovci za sto posto podigli svoje marže, kako bi tada cijene izgledale?" kaže nam Evačić.

Domaći proizvođači

Dodaje kako smatra da su se proizvođači zaigrali i da bi im se poskupljenja koja su u brojnim slučajevima drastična uskoro mogla obiti o glavu.

"Već sada je drastično pala prodaja mliječnih proizvoda i piletine koji su najviše otišli gore. Zasad je to još koliko-toliko ok dok traje sezona i dok je zemlja puna turista, no vjerujem kako će na jesen proizvođači morati početi obrtati trendove", kaže Evačić.

I predsjednik udruge proizvođača mlijeka Mliječni put Hrvatske Mario Rengel potvrđuje da sirovina nije poskupjela 100 posto.

"Dakle, cijena sirovine porasla je možda desetak posto iako su nam svi troškovi koji se tiču energije porasli za 100 posto. Dakle, proizvođači mlijeka na svojim leđima snose posljedice poskupljenja energenata, a zašto proizvođači sireva dižu cijene, treba pitati njih", kazao nam je Rengel dodavši kako je takva poljoprivredna politika i odnos prema proizvođačima mlijeka dovela do toga da s domaćom proizvodnjom možemo zadovoljiti maksimalno 40 posto ukupnih potreba.

Jutarnji list kontaktirao je i neke od domaćih proizvođača sireva poput Vindije i Dukata no do zaključenja broja nažalost nismo dobili od njih nikakav odgovor.

Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda FAO pritom ovih dana izvještava kako su u srpnju značajno pale cijene hrane, uglavnom kao posljedica ukrajinsko-ruskog sporazuma o izvozu žitarica preko Crnog mora, no upitno je koliko dugo će to pojeftinjenje trajati.

Pojeftinila pšenica, što bi se moglo odraziti na brašno

Među namirnicama koje su tijekom srpnja najviše pojeftinile je, među ostalim, i pšenica koja na sreću nije doživjela razinu cijena kakvu su joj predviđali te se zasad čini da se situacija stabilizirala.

No, znači li to nužno i ono za potrošača najvažnije, a to je pad cijena brašna?
Kako je za Jutarnji list pojasnila direktorica Žitozajednice Nada Barišić, cijena pšenice na burzama doista se stabilizirala te je u srpnju iznosila oko 340 eura za tonu.

Kako se u međuvremenu stabilizirala i cijena goriva bilo bi logično iščekivati da se sve to odrazi na cijenu brašna, no zasad nema takvih konkretnih najava. "Na žalost, nitko od proizvođača nije nam najavio da će spuštati cijene tako da ne znamo hoće li se to dogoditi.

Da su u međuvremenu pale i cijene energenata, onda bismo bili sigurni da će padati i cijene brašna, no iz trenutne situacije teško je to predvidjeti", kazala je Barišić te pojasnila kako nitko ne može znati na koji će način proizvođači u cijenu ukomponirati cijenu energenata. "Mlinovi ne rade na vodu nego na struju, a struja je svima doista drastično skuplja", kaže Barišić.

Prema statistici FAO-a, mjesečna cijena košarice niža je u srpnju ove godine za 8,6 posto u odnosu na mjesec prije, no na godišnjoj je razini i dalje 13,1 posto veći nego u istom mjesecu 2021. Terminske cijene ugovora za pšenicu, soju, šećer i kukuruz tako su se spustile s rekordnih razina i sada su na razini s početka 2022. godine. Prva pošiljka ukrajinskih žitarica od početka rata, 26.000 tona kukuruza, napustila je luku Odesu prošlog ponedjeljka.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
16. prosinac 2024 23:07