ANKETA JUTARNJEG

Širi se se zaraza u susjedstvu, a Hrvati apeliraju: ‘Želimo Sputnjik i prije odobrenja iz EU!‘

Situacija na Starom kontinentu opet se pogoršava, a u Hrvatskoj bi pandemija, prema stavu stručnjaka, mogla eskalirati oko Uskrsa
 Ante Cizmic/Cropix

U anketi Jutarnjeg lista čak 82 posto čitatelja izjasnilo se da Hrvatska treba nabaviti rusko cjepivo Sputnjik V, neovisno o odobrenju Europske agencije za lijekove. Do večernjih sati, svoj glas dalo je skoro sedam tisuća čitatelja, samo 14 % nije za interventni uvoz, a 4 % ne zna. Unatoč prvotnoj skepsi oko cijepljenja, čak i od Europske agencije za lijekove odobrenih cjepiva, Pfizer, Moderna i AstraZeneca, građani postaju sve svjesniji da je jedini način za normalizaciju života - cjepivo.

No, Hrvatska se, kao i ostatak Europe, bori s presporim procjepljivanjem, što uzročno-posljedično dovodi do trećeg vala, ali i brojnih mutacija virusa. Situacija u Europi se pogoršava, a izgledno je da i Hrvatska od blagog porasta skoči u eksponencijalni rast dnevnog broja novooboljelih, barem ako gledamo situaciju izvan granica. Prema stručnjacima, situacija bi u Hrvatskoj mogla eskalirati oko Uskrsa, što dovodi u pitanje i sezonu o kojoj itekako ovisi naša ekonomija.

Loša situacija

Obruč oko Hrvatske se steže, a sad je najgore u Češkoj koja ima više od 1500 zaraženih na 100 tisuća stanovnika u 14-dnevnoj incidenciji, a zdravstveni sustav im je u potpunom raspadu, do te mjere da od susjednih zemalja traže pomoć u zaprimanju bolesnika. Loša situacija je i u Slovačkoj. Italija je zbog pandemije koronavirusa otkazala lokalne i regionalne izbore koji su se trebali održati potkraj proljeća, objavila su dva izvora iz vlade u četvrtak. Usto, zatvaraju se škole u najpogođenijim regijama, a restrikcije kretanja i poslovnih aktivnosti ostaju na snazi. Srbija je preko vikenda uvela strogi lockdown, a pomoćnik ministra zdravstva Federacije BiH Goran Čerkez situaciju u BiH ocijenio dramatičnom i upozorio da se mogu suočiti sa situacijom u kojoj je bila Italija na početku pandemije. I Slovenija govori o trećem valu epidemije.

Dakle, većina zemalja opet je u ozbiljnom zatvaranju. S druge strane, Nacionalni stožer još ne planira postrožavati mjere. Zasad drže da je situacija stabilna, da se mora pratiti stanje i reagirati ovisno o novom pogoršanju. Sad je sve na lokalnim stožerima koji bi trebali gasiti žarišta i predlagati strože mjere.

Dokumentacija

Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo, koje su nam dostavili jučer, od 27. prosinca 2020. utrošeno je 250.551. doza cjepiva protiv bolesti covid-19, a do sada je u Hrvatsku isporučeno 328.680.

- Dosad je 127.111 osoba cijepljeno jednom dozom, a 61.720 s dvije, znači ukupno ih je jednu ili dvije doze primilo 188.831 - kažu iz HZJZ-a.

Da su nezadovoljni brzinom dolaska cjepiva iz Stožera su govorili više puta, zbog čega se počelo ozbiljno razgovarati s Rusijom, a Ministarstvo vanjskih poslova zatražilo je dokumentaciju na osnovi koje bi Hrvatska agencija za lijekove dala dozvolu za interventni uvoz cjepiva, mimo odobrenja Europske agencije za lijekove. Dio naših sugovornika smatra kako treba naručiti i rusko i kinesko cjepivo jer su sigurna i učinkovita te govore da je cjepivo već trebalo biti naručeno. Drugi pak kažu da bez dokumentacije nema smisla nabavljati cjepivo i da se ne žele zamjeriti Europi. Uvjeravaju nas da Hrvatska, čim stignu nužni dokumenti, za desetak dana može nabaviti velike količine cjepiva, no kad će se to dogoditi - ne znaju.

Mađarska je prva u Europi odlučila zaštititi g rađane Sputnjikom, neovisno o mišljenju EMA-e, a sad kad je voda došla do grla Česima i Slovacima, i oni su napravili isto. Za sljedeći tjedan najavljeni su novi razgovori s ruskim vlastima, koje, doznajemo, pripremaju dokumentaciju koja bi zadovoljila europske kriterije.

Zasad blagi porast: "Kod nas još nema razloga za veću zabrinutost, no trebalo bi više testirati"

Ozren Polašek s Medicinskog fakulteta u Splitu za Jutarnji list kaže da Hrvatska još bilježi blagi rast dnevnih slučajeva oboljelih. - Kad bismo gledali Hrvatsku kao otok sam za sebe, ne bih se zabrinjavao i ne bih očekivao veće probleme, no, nažalost, zemlje oko nas pokazuju velike skokove i početak trećeg vala. Samim time, neizbježno je da će se i nama dogoditi veći porast - smatra Polašek.

Dodaje da je teško reći kada će doći do pogoršanja situacije jer je teško uspoređivati dva prethodna vala s ovim novim.

- Prisjetimo li se prošlog proljeća i jeseni, vidimo da su sve ove zemlje koje imaju velik porast bile u oba slučaja tri ili četiri tjedna ispred nas. Uvijek smo kasnili. No, sad, s pojavom novih sojeva koji se brže šire, teško je reći hoće li pogoršanje doći prije - tvrdi.

Zvonimir Šostar, ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar", smatra da još nema razloga za veću zabrinutost.

- Činjenica je da bilježimo blagi porast i da trebamo biti jako oprezni kako bismo zadržali dobru epidemiološku situaciju. Naravno, brine nas situacija u okolnim zemljama. Smatram kako je sada vrijeme da se testira sve više ljudi kako bi se na vrijeme izdvojili zaraženi - ističe Šostar.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
04. studeni 2024 01:51