UTRKA ZA PANTOVČAK

ŠIROKA KOLINDINA POTPORA S PROŠLIH IZBORA SVELA SE SAMO NA HDZ Završen ciklus grupiranja stranaka oko kandidata: Analiziramo tko je najbolje prošao...

 
Zoran Milanović, Kolinda Grabar Kitarović, Miroslav Škoro, Milan Bandić i Milorad Pupovac
 CROPIX

Istarski demokratski sabor će podržati kandidata Zorana Milanovića za predsjednika Republike Hrvatske, odlučeno je velikom većinom glasova na sjednici Savjeta IDS-a u petak navečer u Pazinu, a kako je istaknuo predsjednik stranke Boris Miletić, Milanović je dao uvjerljive i kredibilne garancije da će štititi interese Istre.

“Na predsjedničkim izborima birat će se između nazadne i napredne Hrvatske. Svojom podrškom IDS želi još jednom dati čvrst doprinos tome da Hrvatska uistinu postane normalna, proeuropska, otvorena i moderna zemlja”, naglasio je Miletić.

IDS-ovom odlukom da podrže Milanovića uglavnom je završen proces u kojem političke stranke odlučuju koga će podržati na predsjedničkim izborima. Pritom svjedočimo neuobičajenoj situaciji - aktualnu predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović podržao je samo HDZ, dok njezine glavne suparnike - Miroslava Škoru i Milanovića, podupire više od deset stranaka. Radi usporedbe: dok Kolindu podupire jedna stranka, Ivu Josipovića je prije pet godina podržalo čak sedamnaest. Iako je unatoč tome izgubio, činjenica jest da stranačka infrastruktura pomaže kandidatima za vrijeme kampanje i zato oni pokušavaju dobiti potporu što većeg broja stranaka.

Nisu se izjasnile još samo dvije stranke koje imaju ozbiljno biračko tijelo, BM365 Milana Bandića te SDSS. Sve ostale su lijevo ili desno.

Ljevica - desnica

Prije nekoliko dana osnivač Demokrata i bivši SDP-ovac Mirando Mrsić također je poručio da je Zoran Milanović njihov kandidat za predsjednika Republike. HSS je nedvosmisleno uz Milanovića, podržavaju ga PGS, Radimir Čačić i Reformisti, veliki su izgledi da to bude i GLAS, a Hrvatska stranka umirovljenika je još u srpnju najavila da podržavaju njegovu kandidaturu. “HSU nastavlja stratešku suradnju sa SDP-om u okviru Deklaracije o dobrom društvu u cilju ostvarivanja promjena u Hrvatskoj u sljedećem izbornom ciklusu”, naveli su iz HSU u priopćenju.

Međutim, i Miroslav Škoro je oko sebe već uspio okupiti nekoliko političkih stranaka, naravno, desnog profila. Najvažniji je Most nezavisnih lista jer, kako je objavio predsjednik Mosta Božo Petrov u petak na konferenciji za novinare, “interese građana ne štite kandidati velikih stranaka, već oni koji su nezavisni”. Zauzvrat je Škoro potpisao Mostovu inicijativu da se voda Ustavom zaštiti kao osnovno ljudsko pravo i javno dobro, a sve u cilju sprečavanja privatizacije javne opskrbe vodom. I Nezavisna lista Bura, koja djeluje u Skupštini Rijeke, podržat će na predsjedničkim izborima Miroslava Škoru, potvrdio je predsjednik te stranke Hrvoje Burić.

Tu je i “prava” desnica. Hrvatski suverenisti već su početkom ljeta objavili da su stali uz Škoru, a saborski zastupnik Hrvoje Zekanović najavio je i podršku inicijativi da predsjednik u Hrvatskoj dobije više ovlasti. “Nama ne treba predsjednik koji će se naslikavati po Hrvatskoj, već predsjednik koji će slušati narod i biti mu na dispoziciji”, zaključio je Zekanović. U svakom slučaju, ne radi se o beznačajnoj potpori jer je na izborima za Europski parlament desni savez četiri stranke na čelu s Ružom Tomašić osvojio 8,5 posto glasova.

I Zlatko Hasanbegović je, gostujući u Bujici, prošli tjedan eksplicitno podržao Miroslava Škoru: “Moji birači, sami po sebi, spontano podupiru kandidaturu gospodina Škore. Svaka rasprava o tome je nepotrebna. Oko Škore su se instinktivno okupili birači političke opcije kojoj pripadam”.

Poruka SDSS-a

Za razliku od Milanovića i Škore, aktualnu predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović za sada je podržao isključivo HDZ, njezina matična stranka. Usporedimo to s kampanjom 2014., kada je čak osam stranaka stajalo iza njezine kandidature: HDZ, HSS, HSLS, Hrast, HSP AS, BUZ, ZDS i HDS.

Od ovih stranaka, danas HSS podržava Milanovića, HSP AS i Hrast su uz Škoru, HSLS ima svog kandidata, a ostalo su ionako nevažne strančice. U takvim okolnostima, vijest postaje i kada gradonačelnik Vukovara Ivan Penava izjavi novinarima da će joj na predsjedničkim izborima dati podršku. Među saveznicima Plenkovićeve vlade najveća enigma je Milan Bandić koji - šuti. Pritom se ne radi o taktici, kazat će dugogodišnji poznanik zagrebačkog gradonačelnika - već o dilemi što napraviti.

“Bandić nije siguran koga podržati zato što je situacija nejasna. Na prvi pogled Kolinda ima prednost i predstavlja dobitnu kombinaciju. Ali, tko može sa sigurnošću reći da je Škoro bez šansi, kad smo u posljednjih godinu dana vidjeli kako autsajderi pobjeđuju od Slovenije do Ukrajine?”, pojasnio je sugovornik Jutarnjeg lista.

Iako podržavaju Vladu Andreja Plenkovića, SDSS i Milorad Pupovac sigurno neće srpskim biračima poručiti da glasaju za Kolindu. Ali za nekoga hoće, potvrdio nam je Pupovac, no nije rekao i za koga: “SDSS će raspraviti o predsjedničkim izborima i podržati nekog od kandidata. To je sve što vam za sada mogu kazati”.

Stožeri priželjkuju: Prvi krug 22. prosinca, a drugi 5. siječnja

Dok se čeka službena objava predsjedničke kandidature Kolinde Grabar-Kitarović, njezin kao i stožeri dvojice najopasnijih rivala - Zorana Milanovića i Miroslava Škore - nastavljaju s pripremama za veliki okršaj u prvom krugu predsjedničkih izbora. Najizgledniji datum održavanja prve runde je nedjelja 22. prosinca. Prema posljednjim neslužbenim informacijama iz stožera aktualne predsjednice RH, upravo bi taj dan trebao biti odabran za održavanje prvog kruga, dok bi onda drugi krug predsjedničkih izbora bio održan četrnaest dana kasnije - u nedjelju 5. siječnja iduće godine.

Iako prema Zakonu o izboru predsjednika RH datum održavanja izbora donosi Vlada službenom odlukom o raspisivanju izbora, premijer Andrej Plenković i njegovi ministri nemaju veliki manevarski prostor prilikom “naštimavanja” njima najpovoljnijeg datuma, jer je vremenski raspon u kojem se izbori moraju održati definiran Ustavom - i vrlo je uzak.

U Ustavu piše da se “izbor predsjednika Republike obavlja najmanje 30, a najviše 60 dana prije isteka mandata (aktualne šefice države, nap. a.)”.

Iako je inauguracija - ceremonija svečanog polaganja prisege - Kolinde Grabar-Kitarović održana 15. veljače 2015., ona je predsjedničku dužnost preuzela 19. veljače. I od tog je dana počeo teći Ustavom definiran mandat od pet godina koji će, dakle, završiti 19. veljače 2020.

Računajući “unatraške” ustavne rokove koji kažu da novi predsjednik mora biti izabran najmanje 30, a najviše 60 dana od isteka mandata aktualne šefice države, te imajući u vidu da će se izbori održati u nedjelju, jasno je kako će Vlada moći izabrati samo jednu od tri dopuštene kombinacije: prvi krug izbora bit će održan 22. prosinca, 29. prosinca ili najkasnije 5. siječnja (kako bi se drugi krug mogao održati u nedjelju 19. siječnja, jer Ustavom dopušteni rok istječe u ponedjeljak 20. siječnja).

Svi termini za održavanje prvog kruga raniji od 22. prosinca nisu mogući, bez obzira na to što će gotovo sigurno biti održan i drugi krug, a koji bi se uklopio u ustavni “vremenski prozor”.

Naime, Vlada pri raspisivanju izbora mora računati i na mogućnost da novi predsjednik bude izabran već u prvom krugu, stoga nedjelja 15. prosinca ne dolazi u obzir, jer bi u tom slučaju novi šef države bio izabran 66 dana prije isteka mandata Grabar-Kitarović, odnosno šest dana izvan Ustavom postavljenog okvira.

Da će se prvi izborni krug najizglednije održati 22. prosinca smatraju i najjači rivali aktualne predsjednice. Prema informacijama iz njihovih stožera, i Zoran Milanović i Miroslav Škoro očekuju da će se prva runda održati upravo tog dana te se prema tome ravnaju kod planiranja svojih predizbornih aktivnosti. (Marko Špoljar)

Moguće su samo tri kombinacije za izbore

- 15. veljače 2015. godine održana je inauguracija nove predsjednice RH, ali je Kolinda Grabar-Kitarović svoju dužnost preuzela četiri dana kasnije, pa njezin Ustavom definiran petogodišnji mandat završava 19. veljače 2020.

- Ustav kaže kako novi predsjednik mora biti izabran najmanje 30, a najviše 60 dana prije isteka mandata aktualnog šefa države. To konkretno znači da novi predsjednik mora biti izabran u vremenskom rasponu između 21. prosinca i 20. siječnja.

- Uzevši u obzir te rokove i činjenicu da se izbori održavaju nedjeljom te da između 1. i 2. kruga mora proći dva tjedna, moguće su samo tri kombinacije: prvi krug izbora održat će se ili 22. ili 29. prosinca, a najkasnije 5. siječnja.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 23:22