Sjednica o izboru pučkog pravobranitelja bez kvoruma, Pupovac: ‘Dajem ostavku ako ga idući put ne bude‘

Zbog nedostatka kvoruma Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina nije mogao dati mišljenje o kandidatkinjama i kandidatima za novog pučkog pravobranitelja nakon zajedničke sjednice s Odborom za Ustav, Poslovnik i politički sustav, a predsjednik Odbora Milorad Pupovac obećao je što prije sazvati novu sjednicu, a "ako ne bude mogao osigurati kvorum podnijet će ostavku."

Po proceduri, Odbor za ljudska prava daje prethodno mišljenje o kandidatima, a potom Odbor za Ustav Saboru predlože dvoje kandidata koji bi potom ovaj petak trebao tajnim glasanjem odabrati jednog od dvoje predloženih i odlučiti tko će dobiti mandat na osam godina.

Danas su pred odborima predstavili kandidatkinje i kandidati za nasljednicu Lore Vidović koja se nije natjecala za još jedan mandat. Za zaštitu i promicanje ljudskih prava javilo se petero kandidata, ali jedna nije ispunila uvjete; zamjenica pučke pravobraniteljice Tena Šimonović Einwalter, dr. Neven Šimac, Sandra Hančić i Marko Bonifačić.

Najveći broj pitanja upućen je Teni Šimonović Einwalter koja je od 2013. zamjenica pučke pravobraniteljice Lore Vidović. Do izbora na dužnost zamjenice radila je kao savjetnica pučkog pravobranitelja za pravne poslove te koordinatorica za područje suzbijanja diskriminacije u Uredu pučkog pravobranitelja. Prije toga radila je u Ministarstvu vanjskih poslova

Sandra Hančić, nekoć sutkinja Općinskog i potom Županijskog suda u Bjelovaru, a posljednjih osam godina od preseljenja u Zagreb odvjetnica, specijalizirana za kazneno pravo s empatijom za ljudska prava u širokom spektru, pogotovo osoba lišenih slobode i onih s duševnim smetnjama.

Dvoje od njih, Šimac i Bonifačić, su ambiciozni umirovljenici - Bonifačić je, aktivist, novinar, s karijerom odvjetnika, pravnog savjetnika, višeg stručnog savjetnika u Fondu za razvoj/privatizaciju i zastupnika Liberalne stranke u zagrebačkoj Skupštini, Neven Šimac je doktor pravnih znanosti koji je nakon sloma Hrvatskog proljeća i zatvora izgubio posao asistenta na zagrebačkom Pravnom fakultetu i potražio azil u Francuskoj, gdje je 23 godine radio na visokim pozicijama u francuskoj državnoj upravi - preživio šest francuskih Vlada i bio na istoj funkciji a niti jedna ga, kako je rekao, nije pokušala maknuti niti je tražila pogodovanje, iz čega je naučio da poslove javne i državne uprave treba prepustiti educiranim stručnjacima.