ŠKEGRO 'Bio sam protiv davanja državnog jamstva Agrokoru 1999. godine, iako ga je Vlada prihvatila'

Bivši ministar financija Borislav Škegro rekao je u četvrtak da je bio protiv davanja državnog jamstva Agrokoru 1999. godine, ali je ono ipak dano odlukom Vlade na sjednici kojoj nisu nazočili premijer, potpredsjednici Vlade niti on.

"Nisam dao to jamstvo i osobno sam silno bio protiv njega, a svejedno sam ga osobno potpisao. Potpisao sam ga kao jedini ovlašteni potpisnik onda kada je Vlada, sukladno zakonu, jedina mogla u to vrijeme dati jamstvo privatnoj tvrtci ", rekao je Škegro tijekom trosatnog svjedočenja pred saborskim Istražnim povjerenstvom o Agrokoru, upitan o državnim jamstvima Agrokoru u iznosu od oko 30 milijuna eura.

Podsjetio je kako toj sjednici Vlade, kojoj nisu nazočili njezin predsjednik, druga dva potperdsjednika, ni on kao ministar financija, donijeta odluka o davanju tog državnog jamstva. Rekao je da je prijedlog za to jamstvo došao iz Ministarstva poljoprivrede kao rezultat pritiska Ivice Todorića uz pomoć dvosatnog prosvjeda radnika "Zvijezde", tj. sindikata PPDIV-a.

"Radnici su tada blokirali tramvajsku prugu u Zagrebu na križanju Šubićeve, Držićeve i Branimirove dok se ne izda to jamstvo jer su saznali da je to odbijeno na vladinoj Koordinaciji za gospodarstvo," rekao je.

Škegro je istaknuo i da 1990-tih Agrokor uopće nije bio tema sjednica u Uredu predsjednika RH dr. Franje Tuđmana ili Predsjedništva i Nacionalnog vijeća HDZ-a. "Predsjednik Tuđman se nije bavio niti jednom konkretnom odlukom o privatizaciji", naglasio je. Dodao je i kako je u to vrijeme postojala prešutna podjela rada između Ureda predsjednika RH i Vlade, Tuđman se bavio obranom, vanjskom politikom i vanjskim poslovima a Vlada svim ostalim. Izuzetak su, kazao je Škegro, bili pojedini veći politički osjetljivi slučajevi privatizacije. Škegro je kazao i da banke nisu bile u vlasništvu države i da Vlada mogla naređivati kome će one dati kredite.

Upitan je li na njega ili Fond za privatizaciju bilo pritisaka prilikom donošenja odluka o privatizaciji, rekao je da ga je, iako to nije smatrao pritiskom, dva puta zvao tadašnji predsjednik Hrvatskog sabora Stjepan Mesić vezano uz neke odluke koje je trebalo donijeti na sjednici Upravnog odbora Fonda za privatizaciju.

Na upit Nikole Grmoje (Most) rekao je da poznaje povjerenika za Agrokor Antu Ramljaka još od 2002. godine, kada je radio za uglednu stranu tvrtku, da su od 2007. do 2011. zajedno radili u fondu Quaestus, u koji su ga uzeli za četvrtog partnera. Negirao je da se s Ramljakom sastao u zagrebačkom kafiću Gold, u kojem se ponekad sastane s ministricom gospodarstva Martinom Dalić, koju zna još iz 90-ih godina. Negirao je i da se Ramljak u tom kafiću sastao s njim i Dalić.

Na pitanje Gordana Marasa (SDP) negirao je da je Ivić Pašalić, koji je 1994. imenovan za člana Upravnog odbora Fonda za privatizaciju, odlučivao o privatizaciji. Rekao je da je Pašalić imao trinaestinu utjecaja na odluke naglasivši da su se odluke o tom Fondu donosile jednoglasno. Negirao je i da osobno poznaje Jozu Petrovića, koji je bio tadašnji direktor Unikonzuma.

Tijekom višesatne rasprave članovi Povjerenstva iz vladajuće koalicije često su se pozivali na povrede poslovnika jer su, kako su ocjenjivali, Maras, Ivan Lovrinović i Grmoja sugestivno ocjenjivali Škegrine odgovore.

Na višekratne upite Lovrinovića i Grmoje o njegovom članstvu u Savjetu HNB-a i o odgovornosti za to što je 1991. godine Agrokoru, preko Zagrebačke banke, odobren kredit iz primarne emisije, odgovorio je kako tada nije bio član Vlade niti Savjeta HNB-a, a guverner HNB-a bio je HNS-ov Ante Čičin-Šain.

"Kao član Savjeta HNB-a sve sam napravio što sam trebao. Financijsku policiju pozvao sam u Dubrovačku banku koja je podnijela 47 kaznenih prijava i pogledajte gdje je to završilo i tko je za to odgovoran", poručio je Škegro Grmoji.