Nakon dojave o tragediji koja je potresla Hrvatsku prema školi u zagrebačkom naselju Prečko krenuo je krizni tim za hitne intervencije. Riječ je o ustaljenoj proceduri koja se pokreće s ciljem pružanja psihološke pomoći učenicima i zaposlenicima u slučaju nasilja. Kako je objasnio ministar Radovan Fuchs, prvo će se pomoć pružati roditeljima djece koja su nastradala, a potom će se pokrenuti individualni i grupni pristup psihološkoj pomoći.
Međutim, vijesti o tragediji posljednjeg dana nastave uoči zimskih praznika zaposlenici škola pratili su uz značajnu dozu gorčine zbog problema sigurnosti u školama na koji upozoravaju godinama. U školama, naime, ne postoji radno mjesto portira zbog čega se ravnatelji, s ciljem kontrole ulaska u škole, najčešće snalaze polurješenjima pa školske spremačice sjede na portama škola i obavljaju posao koji nije u njihovoj nadležnosti.
Samo rijetki gradovi, poput Zadra, osiguravaju svojim osnovnim školama financijska sredstva za zaštitare. Prosvjetari u ostalim dijelovima Hrvatske, gdje škole nemaju zaštitare, često ni kamere, a kamoli detektore metala, kritiziraju činjenicu da prosvjetne vlasti nisu pronašle adekvatno rješenje za kontrolu ulaska i izlaska iz školskih zgrada.
Upitan o sigurnosti škola, ministar Fuchs odgovorio je da se o svemu razmišlja.
- Nakon tragedije u Beogradu Ministarstvo je uputilo dopis svim školama u Hrvatskoj o smjernicama intenzivnog sprečavanja ovakvih događaja, posebno s naglaskom na sigurnost. Ne postoji poseban propis da netko od zaštitarskih službi sjedi na portama u školama. To je ostalo u ingerencijama osnivača.
Osnivač po potrebi angažira zaštitarske službe na neko vrijeme. I prije sam govorio o detektorima metala. Prolazak pregleda takvim detektorom traje pa bi ulazak djece u školu trajao satima. Ova škola ima i videonadzor, ali ni to nije spriječilo ovu osobu da uđe. Na porti je obično netko od tehničkog osoblja zadužen da tamo sjedi - rekao je ministar.
Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević je izjavu ministra komentirao riječima kako u ovome trenutku nije primjereno igrati se prebacivanjem odgovornosti.
- Bitno je da svi sjednemo i poduzmemo korake, napravimo sve što je u našoj nadležnosti da se ovaj crni dan više nikad ne ponovi ne samo u Zagrebu, nego nigdje u Hrvatskoj. Napravit ćemo sve što je potrebno da škole budu sigurna mjesta. Nema tog novca koji je u pitanju za sigurnost zaposlenika škole i djece, nema tih resursa kojih bi bilo premalo da bi se ubuduće rizik sveo na nemoguće ili barem na minimum - naglasio je Tomašević.
U petak su iz školskih sindikata stizale kritike.
Predsjednik Školskog sindikata Preporod, Željko Stipić, upozorio je kako je loptanje sa sigurnošću škola tipičan pokazatelj da se problem neće riješiti.
- Riječ je o problemu središnje prosvjetne administracije, ali i osnivača škola. Čini mi se pomalo neumjesno u ovoj situaciji govoriti o rješenjima. Više od 20 godina pokušavamo inicirati rješenje, a druga strana uvijek zna samo to da bilo što predloženo nije rješenje. Kada ih pitamo što onda jest rješenje, ne dobivamo nikakav odgovor. Tako je to uvijek bilo - kaže Stipić.
Prije 20-ak godina školski su sindikati izašli pred Ministarstvo sa setom različitih mjera koje treba poduzeti s ciljem zaštite sigurnosti zaposlenika škola i učenika. Stipić tvrdi da se gotovo ništa od toga nije prihvatilo, a stanje sigurnosti se pogoršavalo.
- Stanje u društvu je sve konfliktnije i u takvoj atmosferi ne možemo očekivati sigurne škole. Nužno je bilo poduzeti odgovarajuće mjere, a mi smo jedino poduzeli to da smo prestali zbrajati razbijene glave u školama - kaže Stipić, aludirajući na nekadašnju praksu kada se u Saboru podnosilo izvješće o sigurnosti škola, a sada ni to nemamo.
- Ispalo je da sindikati obrazovanja nepotrebno stvaraju problem gdje ga nema - zaključuje Stipić koji smatra da je ova tragedija toliko teška da nakon nje više ništa ne bi smjelo ostati isto. Nažalost, dodaje, nama se trebalo dogoditi veliko zlo da se pokrenemo, da ozbiljno shvatimo problem.
- Bojim se da bi ova tragedija mogla biti okidač, bilo za roditelje školaraca, njihove bake i djedove, zaposlenike škola ili bilo kojeg odgovornog građana. Valjda je jasno da bi svi trebali na neki način poslati poruku vladajućima da se mora nešto napraviti po pitanju sigurnosti naših odgojno-obrazovnih institucija. Masa treba pokazati stav - smatra Stipić.
Prema riječima predsjednice Sindikata hrvatskih učitelja Sanje Šprem, nasilje u školama je, nažalost, sustavno, no ova situacija definitivno je dosad najgori slučaj koji se dogodio u hrvatskim školama.
- Probleme ne možemo trpati pod tepih, ne rješavati ih i moliti se da do ovakvih situacija neće doći. Kao sindikat, sustavno ukazujemo da je nasilja u školama sve više, inicirali smo tijekom mandata ministrice Blaženke Divjak donošenje akcijskog plana te željeli da se nakon toga donese i dokument na nacionalnoj razini, kao plan prevencije nasilja u školama. Nažalost, bez obzira na kvalitetan rad radne skupine na akcijskom planu, taj dokument nikada nije zaživio - ističe Sanja Šprem.
Smatra da ne može postojati samo jedno rješenje, poput zaštitara, nego je potreban sveobuhvatni pristup. Sama ploča na ulazu u školu na kojoj piše "Mjesto nulte tolerancije na nasilje" ne znači ama baš ništa, kaže, uz dodatak kako sindikat sustavno na to upozorava Ministarstvo.
- Potrebno je hitno pristupiti kreiranju rješenja jer istraživanja ukazuju na to da je nasilja u školama sve više, da je golem postotak zaposlenika pretrpio neki vid nasilja na radnom mjestu te da je to rezultiralo nesigurnošću zaposlenika. Stoga ne čudi što je sve više zaposlenika u školama nezadovoljno, a uvijek se pozivamo na onu ‘zadovoljan učitelj, zadovoljan učenik‘ - poručila je Sanja Šprem.
U povodu napada na učenike i djelatnike OŠ Prečko, Vlada je 21. prosinca proglasila danom žalosti u Hrvatskoj.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....