NEŠTO SE MORA PODUZETI

Tragedija u Prečkom natjerala je odgovorne da razmišljaju o mjerama o kojima nisu nikad: Sve su opcije na stolu, čak i neke radikalne

Tko će nam zaštititi djecu?
 Darko Tomas/Cropix

Prve reakcije nadležnih na nezapamćenu tragediju u zagrebačkoj osnovnoj školi Prečko su najave o poduzimanju mjera u cilju višeg stupnja sigurnosti u školama.

Od početka novog polugodišta, 7. siječnja, u škole će se uvesti obveza zaključavanja ulaznih vrata, a razgovaralo se i o sigurnijim vratima škola. Ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs je govorio i o izmjeni "nekih pravilnika i propisa o sistematizaciji radnih mjesta", ciljajući na to da u školama u Hrvatskoj ne postoji radno mjesto portira.

Zasad nije poznato znači li to da će konačna odluka biti zapošljavanje portira u svakoj školi, s obzirom na izjave prema kojima bi se "kroz sistematizaciju predvidjelo jedno mjesto za osobe s posebnim kvalifikacijama koje se odnose na sigurnost".

Naime, to može značiti i zaduživanje postojećih zaposlenika, poput domara, za kontrolu ulaza u školu, a može značiti i angažman zaštitara.

Obavezni portiri

- U svakom slučaju, jedna od mjera bi trebala biti da svaka škola ima angažiranu osobu za sigurnost, kolokvijalno "sigurnjaka" - kažu u Ministarstvu uz najavu da će plan mjera pripremiti narednih dana.

image

Radovan Fuchs

Goran Mehkek/Cropix

Prema mišljenju predsjednice Udruge ravnatelja srednjih škola Suzane Hitrec, u ovome je trenutku potrebno razmišljati o svim mjerama, pa i onima o kojima prije nikada nismo razmišljali.

- Puno toga treba učiniti da bi se pojačala sigurnost škola, a jedna od mjera koje se najbrže mogu ostvariti jest ta da sve škole imaju portire. Govorim o njihovu cjelodnevnom angažmanu tijekom radnog vremena škole. Ako škola radi u dvije smjene, jasno je da su potrebna dva portira. S obzirom na broj škola u Hrvatskoj, riječ bi bila o velikom zapošljavanju - kaže Hitrec, prema čijem mišljenju osoba zaposlena na radnom mjestu ložača-domara ne može obavljati i posao portira, jednako kao što to ne bi trebale raditi ni spremačice, kojih je ionako u školama premalo.

Osvrćući se na izjave da je školama potrebno osigurati sigurne prostorije za slučaj ugroze, Hitrec kaže da treba imati na umu da škole nemaju dovoljno prostorija niti za učionice.

image

Suzana Hitrec

Ronald Gorsic/Cropix/Cropix

- Mi ravnatelji razmišljamo i o sustavu brze identifikacije osoba koje ulaze u školu, bilo kroz otisak prsta ili sken zjenice. To jest skupo rješenje, no u svakom slučaju treba razmotriti svaku opciju. S jedne strane, trebaju nam mjere za detekciju osoba koje neovlašteno ulaze u škole, ali i za detekciju učenika i zaposlenika jer i među njima je nažalost moguć slučaj opasnog ponašanja. Nakon ovakve tragične situacije, u kojoj mi nemamo odgovor kako u potpunosti zaštititi škole, potrebno je poduzeti više metoda i načina, od portira do detekcije ulazaka, pa i vjerojatno najskuplje mjere, detektora metala - kaže predsjednica Udruge ravnatelja.

Za i protiv zaštitara

Ministar Fuchs rekao je pak da se dosta razgovaralo o detektorima metala, ali zaključeno je da bi to otežalo ulazak učenika u škole, pogotovo one s većim brojem školaraca.

S druge strane, dio ravnatelja škola rješenje vidi u angažmanu zaštitara, a istu mjeru prizivaju i roditelji.

"Nakon svega zla, mi roditelji smo jednoglasni - u školi trebamo zaštitara, i to odmah. Problemi se neće riješiti zaključavanjem vrata", poručila je u subotu majka učenika škole u Prečkom Mirela Buzov.

Činjenica koju potvrđuju ravnatelji škola jest da u nizu njih ne postoji baš nikakav nadzor prilikom ulaska u zgrade, čak niti dežurstvo spremačica, koje taj posao preuzimaju po nalogu ravnatelja.

Tihomir Tomčić, ravnatelj Strukovne škole Vice Vlatkovića u Zadru, zato upozorava na činjenicu da su škole otvoreni prostori u koje svatko može ući.

image

Mirela Buzov

Darko Tomas/Cropix

- Imamo, nažalost, situaciju da u velikom broju škola nitko ne može spriječiti ulazak nepoznatih osoba u zgradu. Kad-tad se tragedija morala dogoditi jer su nam škole nezaštićene - kaže Tomčić, u čijoj školi također dežuraju spremačice.

- Riječ je o ženama koje bi mogle s punim pravom reći da to ne žele raditi jer im nije u opisu radnog mjesta. No očito imam sreću i svakoga dana po jedna dežura, budući da ne možemo dopustiti da nam ulaz u školu bude slobodan. Tužno je da posao portira rade spremačice - kaže Tomčić koji se, poput niza ravnatelja, zalaže za uvođenje zaštitara, po uzoru na osnovne škole u Zadru. Njima, naime, Grad plaća zaštitare.

Ante Barač, ravnatelj zadarske Osnovne škole Petra Preradovića, kaže da u toj školi zaštitari dežuraju dan i noć, uključujući i vikende, zbog obližnjih kafića.

image

Ulaz u OŠ Prečko

Darko Tomas/Cropix

- Zaštitari imaju veliku efikasnost, uz njih se zaposlenici i učenici osjećaju sigurnije. Paze na svaku osobu koja ulazi u školu i ako je riječ o nepoznatoj osobi, nju se ne pušta u školu. Oslanjamo se uvelike na zaštitare, a s Gradom, koji financira njihove plaće, sklapamo ugovor - kaže Barač.

Svijeće pred školama

No jesu li zaštitari uistinu pravo (i zdravo) rješenje? Predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja Sanja Šprem kaže da sindikati sustavno upozoravaju Ministarstvo da je nužan set konkretnih mjera, od prevencije preko rada na mentalnom zdravlju do niza drugih rješenja. Na upit jesu li jedno od rješenja zaštitari pred školama, Šprem kaže: - To može biti jedna od mjera, unatoč tomu što smo iz slučaja u Osnovnoj školi Vladislava Ribnikara u Beogradu vidjeli da ni to nije ništa riješilo. Pristup nasilju ne može imati samo jedno rješenje, potreban je sveobuhvatan pristup.

Nakon što su u petak predstavnici tri sindikata obrazovanja za ponedjeljak u 18 sati najavili mirni mimohod u Zagrebu pod nazivom "Za sigurne škole", u subotu su pozvali zaposlenike svih škola koji nisu u mogućnosti doći na mimohod da se u tom terminu mirno okupe ispred školskih ustanova da bi u tišini i paljenjem svijeća "svi bili zajedno u ovim teškim trenucima".

image

Sanja Šprem

Nera Simic/Cropix

U subotu su iz Ministarstva obrazovanja poručili da je održan sastanak kriznog tima kojem su se pridružili predstavnici Ministarstva rada i zdravstva.

- U subotu su započeti razgovori članova kriznog tima s roditeljima djece koja su bila neposredno izložena situaciji, nakon čega slijedi ponovni razgovor s djelatnicima škole te ostalim roditeljima i učenicima. S djecom koja su u bolnici rade bolnički psiholozi - naveli su uz podatak da kriznu intervenciju u ovome trenutku provodi 15 stručnjaka specijaliziranih za krizne intervencije, a po potrebi će ih se uključiti i više.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
22. prosinac 2024 13:34