ZAGREB - “Oročite 22 milijuna kuna koje sam vam dao kao jamstvo. Ako dokažem nevinost, vratit ćete mi novac, ali s kamatama. A ako me proglasite krivim, uzmite mojih 22 milijuna također zajedno s kamatama.”
Ovim je riječima Slaven Žužul , vlasnik imotske tvrtke Skladgradnja i osumnjičenik za protupravno stjecanje zarade na bojanju tunela za Hrvatske autoceste, zbunio suce i pravne stručnjake postavivši pred njih dosad neviđen izazov.
Nezakonito stečen novac
Naime, prevladava mišljenje sudaca na Županijskom sudu koji smatraju da bi bilo nemoralno novac stečen kaznenim djelom oplođivati u komercijalnoj banci. Pritom se ističe da postoji zakonsko utemeljenje za blokiranje imovine i da je Žužul i dalje pod istragom da je novac stečen nezakonito, pa dok je tako, on mora biti blokiran i njime se ne može kormercijalno raspolagati. Također smatraju da bi moralno bilo još upitnije omogućiti Žužulu da, pa čak i u slučaju oslobađajuće presude, i dodatno zaradi. Međutim, u dijelu pravosudnih krugova ima i onih koji smatraju da država prije svega treba voditi računa da u konačnici šteta bude što manja bez obzira na ishod postupka. Pritom ističu da bi se trebala uvažavati i pretpostavka nedužnosti te da se država koja trenutno raspolaže tim novcem prema njemu odnosi kao brižan gospodar.
Minimalna kamata
To bi, kažu, bila i ekonomska logika, jer u konačnici šteta nikome neće biti u cijelosti nadoknađena.
No, logika ekonomista, pa i čak nekih pravnika kaže da bi se država prema blokiranoj imovini morala odnositi kao pažljiv gospodar. Njihov je stav da bi šteta u konačnici mogla biti i veća od 22 milijuna kuna, a oročenjem tog novca ona bi se donekle mogla i smanjiti.
Žužulov prijedlog zasad je odbijen, a 22 milijuna Skladgradnje blokirano je na posebnom računu uz minimalnu kamatu. Protivnici Žužulova prijedloga ističu da će on u slučaju oslobađajuće presude imati pravo tužiti državu za izgubljenu dobit ako mu se dokaže da novac koji mu je bio blokiran nije nezakonito stečen. Bilo kako bilo, 22 milijuna Žužulovih kuna bez obzira na ishod postupka neće imati istu vrijednost na početku i kad postupak završi.
USPON ŽUŽULA
Uspon tvrtke Skladgradnja, na čijem su čelu braća Slaven i Jozo Žužul, poklapa se s dolaskom Ive Sanadera na mjesto premijera, a na poslovima s Hrvatskim autocestama dobila je poslove vrijedne više od milijardu kuna.
26. studenog 2009.
U akciji “Nesklad” uhićeno pet članova Uprave Hrvatskih autocesta i Slaven Žužul, suvlasnik Skladgradnje, zbog sumnje da su u poslu bojanja tunela Mala Kapela i Sveti Rok Oštetili proračun za 21 milijun kuna. HAC je Skladgradnji dao poslove vrijedne milijardu kuna.
28. studenog 2009.
Objavljeno da je policija u Žužulovu crnom notesu našla bilješke o poslovanju i gradnji autocesta i o tome kako su dobivali poslove.
1. prosinca 2009.
Ratko Šćekić, istražni sudac, prihvatio zahtjev USKOK-a i blokirao 22 milijuna kuna na tri računa Skladgradnje i oko 50 vozila tvrtke.
22. prosinca 2009.
Radnici Skladgradnje i nogometaši RNK Split s Upravom kluba predvođenom sportskim direktorom Nenadom Pralijom tražili su puštanje iz pritvora Slavena Žužula.
2. veljače 2010.
Četvorica puštena iz pritvora, Slaven Žužul do daljnjega zadržan u pritvoru jer je tužiteljstvo podnijelo novi zahtjev za proširenje istrage.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....