Ivica Mišin, pčelar iz Tenje pokraj Osijeka, već 27 godina bavi se uništavanjem gnijezda stršljena. Godišnje ima više od tisuću intervencija, a zovu ga za pomoć iz svih krajeva Hrvatske, čak i iz inozemstva, piše N1.
“Zovu me za savjet ili interevenciju i iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Italije, Francuske, Švicarske, Švedske…”, kaže za N1 Ivica Mišin koji je posljednju intervenciju imao večer prije telefonskog razgovora s novinarima. Obavio ju je na jednoj svinjogojskoj farmi u Đakovu.
Borbu sa stršljenima započeo je pomno proučavajući svaku vrstu.
“Da bih mogao uništavati njihova gnijezda, moram jako puno znati o njima. Ne vrijedi mi upustiti se u akciju ako će ih nekoliko ostati živih. Time bih napravio više štete nego koristi. Ako je intervencija nestručna i nekoliko stršljena ostane živo, oni mogu napraviti pravi masakr. Napadat će tada sve živo oko sebe, čovjeka ili životinju”, ističe.
“Stršljena ima posvuda”
Stršljena je, kaže, u posljednje vrijeme više no ikad. I ima ih posvuda.
“Nema više pravila, sve je izmaklo kontroli. Na našem području od stršljena imamo mutanta domaćeg i indijskog, imamo azijskog stršljena, japanskog i indijskog stršljena, imamo i azijskog sitnog. A otrovnost im je stopostotna ako vas ubode i ubrizga vam otrov”, govori nam.
Kaže da nema više pravila ni oko mjesta gdje se stršljeni nastanjuju.
“Bilo selo ili grad, posvuda ih ima. Zovu me ljudi iz cijele Hrvatske, od Osijeka i okolice do Istre i Dalmacije. Uklanjao sam gnijezda iz privatnih kuća, iz škola, bolnica, poduzeća, s tavana i iz parkova. Gnijezde se posvuda. Strašno nešto”, kaže.
“Stršljen nema prirodnog neprijatelja. Osim mene”
Posebno upozorava ljude da se sami ne upuštaju u uklanjanje ili uništavanje gnijezda. Osim što je opasno po život, time mogu napraviti više štete nego koristi.
“Mnogi slušaju one koji preporučuju razne sprejeve protiv stršljena, a ti sprejevi samo ošamute mlade stršljene. Neki možda i ugine, ali opasno je to što onda razjare ove starije.”
Naglašava da stršljen nema prirodnog neprijatelja i da napada samo kad se osjeti ugroženim.
“Ja sam mu jedini neprijatelj jer ga uništavam. Jedino što ga privlači su ostaci voća – grožđa, jabuka, krušaka… Slatko ga privlači, naročito ako su ti otpaci u nekom kompostarniku. Tamo dođu jesti i skupiti hranu za mlade pa ako se tada u blizini zatekne čovjek, napast će ga”, objašnjava Mišin.
“Ako ubrizga sav otrov, odmah trebate protuotrov”
Stršljen, kaže, može ugristi ili ubosti.
“Ako vas ugrize, a niste alergični, preživjet ćete. Imat ćete oteklinu veličine nekoliko kokošjih jaja, dobit ćete proljev, vrućicu i osjetiti malaksalost, a za tjedan dana, ako sve bude u redu, oteklina će vam splasnuti i simptomi nestati. Ali ako vas stršljen ubode, padate kao svijeća. Nema vam spasa, osim ako odmah ne dobijete protuotrov”, upozorava.
Za uništavanje gnijezda koristi peterovalanetni otrov. Ti su otrovi bili jeftiniji dok ih je nabavljao iz Ukrajine.
“Otkako je tamo rat, ne mogu ih više nabaviti otamo. Pa sam onda otrov nabavljao iz Izraela, a sad ni otamo ne mogu tako da mi je problem skupiti sve te otrove da ih izmiješam. To su plinoviti otrovi koji imaju karencu devet mjeseci. Nakon što pošpricam gnijezdo, svaka jutarnja ili noćna rosa, svaka kiša ili svaki mraz aktiviraju taj otrov i koji god stršljen doleti, ugine. A za ljude nije štetno”, tumači ovaj lovac na stršljene iz Tenje.
U Kopačevu uklonio gnijezdo visoko 1,8 metara
Obavljeni posao ne naplaćuje, nego samo utrošeno gorivo i otrov koji donosi sa sobom.
“Kada mi ljudi jave gdje da dođem, izračunam kilometražu i potrošnju goriva i otrova. Pokažem im račune, pa ako hoće nek’ mi daju, a ako neće ne moraju. Kad vidim da su ljudi siromašni, ne naplatim ni to”, kaže.
Dosad najveće gnijezdo stršljena uništio je lani u Kopačevu.
“Bilo je visoko 180 centimetara i 160 centimetara debelo. Oko 17 tisuća jedinki bilo je unutra, a svaki je bio veličine kažiprsta. I u Dalju sam uništio jedno slično s nekoliko tisuća jedinki.”, kazao je, piše N1.
