'Sloveniji možda ide i više od pola zaljeva'

ZAGREB - Je li nacrt Arbitražnog sporazuma po Hrvatsku gori od drugog Rehnova prijedloga i kakve bi posljedice sporazum mogao imati, za Jutarnji govori profesor međunarodnog prava Budislav Vukas i bivši sudac Međunarodnog tribunala za pravo mora u Hamburgu.

Je li se Hrvatska sporazumom odrekla teritorija?

- Niti slučajno. Ako usporedite dva nacrta sporazuma, onda vidite da se u onom ranijem iz proljeća govorilo o kontaktu Slovenije s otvorenim morem, a u ovom drugom se govori o jednom apstraktnom izrazu, junction. Ni contact ni junction ne upotrebljavaju se u međunarodnom pravu u vezi s plovidbom. No u engleskom jeziku junction je za nas bolji nego contact. Junction znači i teritorijalno povezivanje, ali prva dva tumačenja su omogućavanje da netko s jednog prostora dođe na drugi, dakle prva su dva značenja funkcionalna, a ne teritorijalna.

Ali Slovenija to već ima.

- Mogućnost da dođu do otvorenog mora Slovenci već imaju. U jednom ugovoru koji su zaključile Hrvatska, Slovenija i Italija, zbog sigurnosti plovidbe dogovoreno je da se prema slovenskim lukama plovi prema sjeveru kroz naše teritorijalno more, a kroz talijansko teritorijalno more prema jugu, kako bi plovidba u tom relativno malom Tršćanskom zaljevu bila što sigurnija. Dakle, oni nekim malim kanalom ne bi ništa dobili, nego bi samo ugrozili sigurnost plovidbe.

Ako je to tako, zašto bi Slovenija pristala na ovaj sporazum?

Ovime bi oni dobili jednu sudsku potvrdu o svom pravu na plovidbu.

Može li se na temelju ovog sporazuma dobiti presuda da je rješenje kondominij ili dimnjak?

- Kondominij se spominje povremeno u vezi s Piranskim zaljevom, ali Piranski zaljev nema veze s izlaskom na otvoreno more. Jer tek od rtova koji zatvaraju taj zaljev počinje pitanje slobodne plovidbe. A dimnjak je jedan slovenski nacrt predložen našoj vladi 2001., užasno smiješan, koji ima tri sloja, ali ono što je najvažnije, to je da je sama površina mora trebala biti pod režimom otvorenog mora. Taj nacrt nema pravnog učinka.

Hoćemo li doista dobiti polovicu Piranskog zaljeva ili ipak samo trećinu?

- To je teško reći s obzirom na to da je temeljno pravilo da se more dijeli po sredini, ali po međunarodnom pravu u obzir se uzimaju i povijesni razlozi i neke specijalne okolnosti. Slovenci imaju na sjeveru toga zaljeva velike gradove, a mi imamo vikendice. Oni imaju i solanu, aerodrom, malu obalu, stoga nije isključeno da, upravo zbog toga što su jedno od načela i dobrosusjedski odnosi, Slovenija dobije malo više od polovice.