Slučaj našeg čitatelja otkriva svu brutalnost države: U jednom su mu potezu oteli čak pola prosječne mirovine

Slučaj jednog našeg čitatelja pokazao je kako država bespotrebno otežava svim onim štedišama koji su se odlučili na dobrovoljni mirovinski fond te da će novac koji na kraju zarade biti daleko manji od onoga kako im se ta štednja u početku prezentira.

I to ne samo zato što će iznos mirovine štediše ovisiti o načinu kako je fond ulagao novac nego i zbog činjenice da je država dobrovoljnim fondovima omogućila da pred štedišu stave brojne prepreke i naknade, zbog čega im je teško mijenjati dobrovoljni fond u želji da ostvare bolji prinos.

"Problem je u tome što takvi fondovi buduće penzionere deru s naknadama. Za razliku od drugih fondova, jedino kod njih postoji izlazna naknada koja se naplaćuje i po isteku tri godine štednje, a uz to naplaćuju i naknadu za upravljanje. Ta praksa s izlaznim naknadama je nepoštena, zato što je u svijetu normalno da ulagač koji štedi za mirovinu kroz život migrira iz jednog fonda u drugi. Recimo, kako stari i približava se penziji. Na sadašnji način s naknadama u Hrvatskoj se ljude ometa u tom prirodnom, poznatom procesu", požalio se jedan naš čitatelj koji je ovih dana prošao proceduru promjene dobrovoljnog mirovinskog fonda.

Nije pod upravljanjem istog društva

Da bi se prebacio u drugi fond morao je platiti dosta veliku izlaznu naknadu, od čak 350 eura.

Razlog zašto svi ti fondovi naplaćuju izlaznu naknadu leži u Zakonu o dobrovoljnim mirovinskim fondovima u kojemu stoji da oni mogu naplatiti tri vrste naknade - onu za upravljanje do maksimalno tri posto godišnje, izlaznu do maksimalno 1,75 posto iznosa na računu te naknadu za troškove revizije fonda.

Ova drugu, izlaznu naknadu fondovi smiju naplaćivati isključivo kod prelaska štediše u drugi fond koji nije pod upravljanjem istog društva dok slična mogućnost nije dana kod obaveznih mirovinskih fondova.

Kod njih je izlaznu naknadu moguće naplaćivati isključivo tijekom prve tri godine štednje dok se nakon toga fondovi mogu normalno mijenjati.

Kako je pojašnjeno u samom zakonu, ove se naknade kod DMF-ova naplaćuju "radi pokrića troškova mirovinskog fonda" iako statistika pokazuje da su u 2024. godini imali prinose od 3,33 do 12,19 posto. Naš čitatelj sumnja na to da je to glavni razlog zašto im ne odgovara da štediše svoj novac prebacuju nekamo drugdje.

Zanimljivo je i kako je država DMF-ovima omogućila da izlaznu naknadu naplaćuju u maksimalnom iznosu do 1,75 posto, no svi koje smo kontaktirali odabrali su baš taj najviši iznos iako su naknadu mogli ukinuti ili je naplaćivati i u nešto nižem postotku.

PROČITAJTE VIŠE > Više od milijun Hrvata ima ovu potvrdu, a ne zna da s njom ponedjeljkom i utorkom može kupovati cipele i alkohol s popustom

Imaju drugačije propise

Tako Croatia osiguranje za izlazak iz DMF-a pod vlastitim upravljanjem naplaćuje globu od 1,75 posto ukupnog iznosa na osobnom računu, jednako naplaćuje i Erste Plavi fond, a isto su nam potvrdili i u Raiffeisen dobrovoljnom mirovinskom fondu.

Kako pojašnjavaju u RBA-u, obavezni fondovi ovu naknadu ne naplaćuju nakon treće godine štednje jer oni "zbog svoje obvezujuće prirode i regulacije, imaju drukčije propise", a iz banke nam otkrivaju i da su korisnicima po osnovi promjene dobrovoljnog fonda u 2024. godini naplatili 7512 eura.

Općenito, iz svih fondova koje smo kontaktirali naplatu ove naknade opravdavaju činjenicom da se na izmjenu DMF-a korisnici u pravilu rijetko odlučuju, no postavlja se pitanje je li moguće da je upravo baš izlazna naknada ono što ih u tome demotivira, s obzirom na to da su u fond ulagali sa željom da nešto zarade?

Pored toga, upozorava naš čitatelj, štediše su dužni plaćati i naknadu za upravljanje koja može iznositi do tri posto godišnje, a budući penzioner onda još ima i logistički problem mijenjanja fonda jer mnogi od njih kompliciraju s procedurom (npr., neki zahtijevaju isključivo fizički dolazak u poslovnicu te uvjetuju da je promjenu fonda moguće napraviti samo u nekim poslovnicama, dok se ugovor može sklopiti u svima).

I sve to, naravno, pod pokroviteljstvom države.

Imate prijedlog za Veliku Škrticu?

Pišite na: [email protected]

Uključite se u Facebook grupu Velika škrtica, povežite se s najvećom zajednicom potrošača i saznajte odgovore na sva pitanja o kojima drugi šute

Velika škrtica