‘Smanjenje opće stope PDV-a trenutno nije u programu Vlade. Rezovi? Ponosan sam što smo srezali troškove kamata‘

Ministar financija Zdravko Marić rekao je tijekom gostovanja u emisiji RTL Danas da je ugostiteljstvo do dana današnjeg primatelj mjera očuvanja radnih mjesta i pokrivanja fiksnih troškova, javlja RTL.

Ministar Marić upitan je zašto je odbio prijedloge ugostitelja da im se ili smanji porezna stopa na četiri proizvoda ili trošak rada uvaži kao porezna olakšica.

- Nije sad samo pitanje udovoljavanja i neudovoljavanja želja. Mislim ovo je tema... uvijek nekako završimo na tom PDV-u. Cijelo vrijeme apostrofiram i za sektor ugostiteljstva kao i sve druge djelatnosti, ova Vlada je u proteklom pa i ovom mandatu unatoč pandemiji provodila nekoliko krugova poreznog rasterećenja kako bi stimulirala aktivnosti, zapošljavanje, dizanje plaća. Naravno, na tragu svega toga, radimo i dalje, a ugostitelji uvijek dođu s tim prijedlogom da je jedina isključiva varijabla PDV-a. Odmah da demistificiramo stvari. Dakle, kompletni smještaj u turizmu, kompletna prehrana i usluživanje je već na sniženoj stopi. Mi ovdje govorimo samo o barovima - rekao je Marić.

Ministar je upitan o koliko se novca radi.

- Mi govorimo o okvirno negdje gotovo pola milijarde kuna. Sada podaci s kojima raspolažemo u proteklih godinu dana, sigurno da je pandemija upravo na sektor ugostiteljstva imala značajniji udio međutim, znate da je sektor ugostiteljstva od prvog dana prepoznat u našim mjerama. I u onom trenutku kad je bilo horizontalno za sve sektore, a do dana današnjeg ugostiteljstvo je jedan od onih rijetkih koji je primatelj mjera kako očuvanja radnih mjesta, tako i pokrivanja fiksnih troškova - pojasnio je Marić.

Razgovor se potom okrenuo na pitanje smanjenja opće stope PDV-a, poteza koji se spominjalo, ali od kojeg se na koncu odustalo.

- Ona trenutno nije u programu Vlade, podsjetit ću bilo je snižavanje stope poreza na dohodak, poglavito za mlade, znate da je to sve stupilo na snagu i da je to već konzumirano. Mladi tome mogu posvjedočiti, rekao bih i da su ugodno iznenađeni bili s povratima poreza. Ono što slijedi kad se stvore uvjeti za to je u programu Vlade zapisano i da snižavanje PDV-a ide općenito na svu hranu, ali vidjet ćemo kada i na koji način ćemo to provesti - rekao je Marić za RTL.

Marić je upitan brine li ga epidemiološka situacija te boji li se naglog završetka turističke sezone.

- Mislim da zaista trebamo svi ponaosob doprinijeti da do toga ne dođe. Ne govorimo ovdje samo o turizmu, nego i svim drugim djelatnostima. Treće tromjesečje je općenito u gospodarskoj aktivnosti ono najjače. Vrlo brzo nam se djeca vraćaju u školske klupe. Zaista imamo puno segmenata o kojima moramo skrbiti da se konačno izborimo tu pobjedu nad virusom i da možemo normalno živjeti - rekao je ministar.

Marić je zatim upitan o mogućim proračunskim rezovima.

- Uvijek se nekako fokusira na prihodovnu stranu. Mislim, siguran sam da će ona dati svoj doprinos. Porezno rasterećenje je to evidentno pokazalo. Mi na rashodnu stranu moramo staviti naglasak, da rashode držimo pod kontrolom. I danas smo u Vladi imali jedan interni sastanak, u četvrtak bi na sjednici trebali biti limiti za izradu proračuna za iduće tri godine. Kolege su pokazale maksimalnu susretljivost jer moramo jednostavno uklopiti sve naše apetite i limite u mogućnosti - rekao je ministar.

Marić je upitan zna li se što će se prvo rezati.

- U pravilu govorimo o tim rezanjima. U proteklom mandatu, ono što je država najviše srezala, i moram priznati jako sam ponosan na to, to su troškovi kamata. Četiri milijarde kuna u četiri godine, to nije mali iznos, a još dosta plaćamo u kamatama, i činit ćemo sve da ih i dalje smanjujemo. Postoje naravno i neke stavke rashoda, krenite od one najveće, mirovine. To nije nikada niti će biti tema bilo kakvog rezanja - rekao je ministar.

Marić je potom upitan kada Hrvatska može očekivati sredstva kojima će se financirati Nacionalni plan oporavka i otpornosti.

- Krajem kolovoza, Vlada će ovlastiti ministra financija na potpisivanje financijskog sporazuma s EU. Nakon toga očekujem već u rujnu onih 13 posto predujma, negdje oko 820 milijuna eura koji će sjesti. Do kraja godine, Hrvatska mora ispuniti 34 mjerila koja je sama između ostalog popisala u tom dokumentu, to je temelj i osnova za povlačenje dodatnih 700 milijuna eura u prvoj polovici iduće godine. Do kraja 2022. godine mi trebamo ispuniti toliko mjerila koja će osigurati povlačenje 46 posto ukupne omotnice što je jako dobra vijest jer to znači da ćemo u početku ovog perioda iskoristiti najviše sredstava - zaključio je ministar.