U utorak 22. prosinca navršava se trideset godina otkako je u Hrvatskoj donesen takozvani Božićni Ustav, najvažniji dokument u svakoj demokratskoj državi.

Ali, i tada se puno toga događalo iza kulisa, o čemu smo razgovarali s jednim od pisaca Ustava, profesorom Brankom Smerdelom, umirovljenim profesorom ustavnog prava i od prošlog tjedna professorom emeritusom Sveučilišta u Zagrebu.

Sudjelovali ste u pisanju prvog hrvatskog Ustava. Možete li opisati kako je to izgledalo, je li bilo sukoba mišljenja među autorima ili političkih pritisaka?

Sudjelovao sam u najužoj radnoj skupini predsjednika Franje Tuđmana, koja je tijekom rane jeseni 1990. godine izradila nacrt teksta i polovicom listopada predstavila ga javnosti na HTV-u.

Tu je skupinu vodio profesor Veljko Mratović. Kao osnova je poslužio raniji tekst, takozvani krčki nacrt, koji je tijekom ljeta u Haludovu izradila radna skupina Sabora koju je vodio Vladimir Šeks. Obje su skupine zajednički nastavile s radom.

Ja sam bio najmlađi član jer sam magistrirao na parlamentarizmu, doktorirao na američkom predsjedničkom sustavu i prije toga sudjelovao u još težem poslu, elaboraciji izbornih pravila, kada su izbori već bili zakazani, a prijetilo se uvođenjem izvanrednog stanja.

Dakle, bila je to stručna skupina, pokojni Slaven Letica nas je duhovito nazvao 'pisari ili piždžije'. Glavni autor sustava ustrojstva vlasti, po francuskom uzoru, bio je profesor Smiljko Sokol, a na dio o slobodama i pravima čovjeka i građanina najviše je utjecao Vladimir Šeks.

Iz današnje perspektive, jeste li napravili dobar posao?

Iz današnje perspektive, napravili smo izvrstan posao, iako se naš nacrt mijenjao i nakon što je predstavljen javnosti.

Kada je u zadnji tren predsjednik Tuđman, na sugestiju američkog guvernera hrvatskog podrijetla Rudija Perpicha, odlučio da Sabor ima i drugi dom, tekst je užurbano korigirala 'redakciona skupina' - Šeks, Sokol i Zdravko Tomac. Proslov, izvorišne osnove, osobno je napisao predsjednik Tuđman. On je nadzirao cijeli naš rad kroz izvješća tajnika Darka Bekića.

Ako bi došlo do neke dvojbe, obično bi Šeks ili Sokol predložio da se to pitanje prespava, ostavi za sutra. Sljedeći dan imali su odlučan stav o tom pitanju.

Na primjer, zabrana više od dva predsjednička mandata nije bila dio francuskog modela, pa je moj prijedlog, po američkom uzoru, na taj način odgođen i sutradan prihvaćen. Očigledno je Tuđman rekao 'da', što je bilo dobro, jer je to poslije ušlo u sve postkomunističke ustave. Tekst je bio tako dobar da strani ocjenjivači nisu imali primjedbi i sugestija, sve do polovice 90-ih.

Što bi trebalo mijenjati u sadašnjem Ustavu?

U radnoj skupini koju je vodio predsjednik Ivo Josipović izradili smo 2014. prilično razrađen, ali nipošto kompletan stručni elaborat. Kako ovdje nemamo prostora za taj tip razgovora, upozorio bih samo na sljedeće.

Hitno, žurno, urgentno, s velikim zakašnjenjem, treba promijeniti odredbe po kojima se na referendumu odlučuje većinom glasova onih koji glasuju bez obzira na broj birača koji glasuju!

U krizi demokracije i porastu populizma, to je razorna bomba ugrađena u liberalno-demokratski Ustav!

Još prije 17 godina upozorili ste da je temeljni problem s kojim se Hrvatska suočava gotovo potpuno potiskivanje temeljnih ustavnih načela dobro uređene demokratske države u djelovanju političke vlasti. Vrijedi li danas ovo upozorenje?

Ono danas vrijedi kao crveni alarm. Uzorni demokratski sustavi su u krizi: Trump, 'vođa slobodnog svijeta', poziva na nepoštovanje Ustava, Boris Johnson prijeti ignoriranjem europskih načela i kršenjem dogovora, a dvije važne članice, Poljska i Mađarska, prijete samom opstanku ključnog načela vladavine prava, na kojem se jedino mogu održati složene državne zajednice, a istodobno zahtijevaju lavlji udio u projekciji proračuna. Vladavina prava priječi da financijski interesi razbiju složene državne zajednice. Ključni trenutak u stvaranju Sjedinjenih Država bila je odluka da federacija odgovara za dugove država.

Ključni trenutak kada je definitivno bio kraj SFRJ, kako me svojedobno upozorio američki ekonomist, bio je kada je Srbija provalila u savezni financijski sustav.

Bili ste kreator ustavnih promjena 2000. godine. Danas mnogi žele čvrstu ruku i polupredsjednički sustav. Zašto to ne bi bilo dobro u Hrvatskoj?

Polupredsjednički sustav nije isto što i 'čvrsta ruka'. Istina je, nažalost, da mnogi zahtijevaju čvrstu ruku jer pogrešno misle da to donosi stabilnost.

Poput male djece, ljudi se okreću za svemoćnim vođom, koji bi otjerao zle viruse i donio ekonomski prosperitet svima, a ne samo nekima. To nije dobro nigdje, a posebno u državama slabe i kratkotrajne demokratske tradicije i političke kulture. A pretendenata ima koliko hoćete, pa i više od toga.

'Polupredsjednički sustav' je nešto drugo, oblik ustrojstva vlasti s diobom ovlasti između šefa države i premijera. Ali, on ima i svojih slabosti jer prijeti da se pretvori u 'izbornu monarhiju'.

Podsjećam, nakon ratne pobjede bilo je prijedloga da se dr. Tuđman Ustavom proglasi doživotnim predsjednikom. U nas je on 2000. godine ublažen u odnosu na uzorni de Gaulleov model. Takav sustav ima svojih prednosti jer onemogućava diktaturu pojedinca.

Može li Hrvatska skliznuti u neliberalnu demokraciju poput Mađarske ili Rusije?

'Neliberalna demokracija' i 'nedemokratski konstitucionalizam' su oksimoroni, u njima se spajaju nespojivi pojmovi kako bi se prikrili politički monopoli.

Mađarska je 90-ih godina prednjačila u borbi za ustavnu vladavinu, njezin je Ustavni sud bio upravo primjer drugim postkomunističkim državama. Zbog toga je taj sud, i pravosuđe općenito, bio prva meta pobjedničke populističke stranke velikog vođe.

Rusija je drugo, puno kompleksnije pitanje. Zaboravljena je tenkovska bitka u Moskvi iz rujna 1993. godine, protiv parlamentaraca koji su odbijali priznati Ustav.

Predsjednik Putin je nedavno izjavio kako je narodu važnija stabilnost od te 'neke liberalne demokracije' i svoj položaj osigurao ustavnim promjenama.

Te vapaje za stabilnošću na društvenim mrežama, 'prosvijetljenim apsolutistom', lijeve ili desne orijentacije, tumačim kao izraz velikog neznanja, ali i svjesne manipulacije.