Snažne podjele i animoziteti: Velika svađa Srba na skupu u Uredu predsjednika RH

U raspravi o povratku, socijalnoj integraciji i stambenom zbrinjavanju na jučerašnjoj tematskoj sjednici Vijeća za socijalnu pravdu predsjednika Republike Ive Josipovića , istaknuto je kako treba ubrzati i olakšati povratak izbjeglih u njihove domove, zapošljavanje te ostvarivanje drugih društvenih i socijalnih prava.

Potrebno je zbrinuti 26.898 osoba, za što je potrebno 583,6 milijuna eura, a donatorskim konferencijama osigurat će se polovina iznosa. Od 2012. do 2017. trebalo bi zbrinuti 2540 nositelja stanarskog prava, dodao je Josipović.

Dobra suradnja s Vladom

Bio je to sastanak koji su otpočetka pratili problemi; zbog nedavne svađe s Josipovićem u Predsjednički ured nije došao Milorad Pupovac, a, uz ispriku, niti ministri Branko Grčić, Mirando Mrsić i Arsen Bauk, već njihovi pomoćnici. Pozivu se odazvao Veljko Džakula, predsjednik Srpskog demokratskog foruma i Pupovčev politički oponent, ali on nije sudjelovao u raspravi.

“Mislim kako bi ipak bilo bolje da je ovaj sastanak malo bolje pripremljen. S druge strane, srpska zajednica ima vrlo dobru suradnju sa sadašnjom Vladom, pa ako se i predsjednik Ivo Josipović želi uključiti u rješavanje problema, nemamo ništa protiv”, komentar je Saše Miloševića, koji je kao predstavnik SDSS-a sudjelovao na skupu.

Vidjelo se kako postoje snažne podjele među pripadnicima srpske zajednice, a neki sudionici kritizirali su Slobodana Uzelca, s argumentom da nije pomogao Srbima u vrijeme dok je bio ministar u vladama Ive Sanadera i Jadranke Kosor. Kada su počeli kritizirati Pupovca, zaustavio ih je predsjednik Josipović, upozorenjem kako je nekorektno napadati osobe koje nisu prisutne.

U svakom slučaju, i ovaj skup je potvrdio kako među srpskim političarima postoje velike razlike i međusobni animoziteti.

Problemi izbjeglih

No, postoje i značajni problemi, prije svega materijalne prirode. Tako je dio govornika kritizirao sadašnju politiku koja Srbima koji se ne žele vratiti u Hrvatsku, onemogućava prodaju njihovih obnovljenih kuća, kao i to što su izuzetno visoke cijene otkupa tzv. društvenih stanova, čak i u devastiranim mjestima kao što je Vrginmost.

Da Vlada treba ulagati mnogo više u obnovu nekadašnjih ratnih područja, nisu tražili isključivo srpski govornici, nego i hrvatski, poput vukovarskoga gradonačelnika Željka Sabe.