BRUXELLES - Sudsko vijeće Međunarodnog suda za ratne zločine u Haagu je, nakon duge analize, odlučilo odbiti zahtjev Tužiteljstva da Hrvatskoj uputi obvezujući nalog za dostavu topničkih dnevnika. Time bi se priča oko topničkih dnevnika trebala završiti i taj se problem ne bi više trebao javiti kao prepreka u hrvatskim pregovorima za članstvo u EU.
Međutim, upozoravaju u Bruxellesu, Hrvatska mora pažljivo nastaviti suradnju i s Haaškim sudom i s Tužiteljstvom tog suda kako se ne bi dovela u sumnju njezina iskrenost za punu suradnju. Sud je, odlukom koju obrazlaže na 57 stranica, koju je i objavio, odbio zahtjev Tužiteljstva za davanje naloga za tražene artiljerijske dokumente.
Zapečaćeni u Sudu
Sud je primio na znanje cijeli tijek suradnje Tužiteljstva i Hrvatske u istragama oko traženja artiljerijske dokumentacije, tijekom koje je nekoliko dokumenata pronađeno i dostavljeno Sudu.
Neki dokumenti još su zapečaćeni u Haaškom sudu jer se i dalje razmatra je li njihova objava eventualno kršenje prava na diskreciju u odnosima odvjetnika i klijenta. Tužiteljstvo je uspjelo dobiti dokumente specijalne policije koje je tražilo i taj dio se navodi kao riješeno pitanje oko kojeg su se dogovorili i Hrvatska i Tužiteljstvo.
Sudsko vijeće navodi i da je Hrvatska redovno slala izvješća o istragama protiv osoba za koje se sumnjalo da neovlašteno posjeduju arhivske dokumente. Sud je primio na znanje da su neke topničke dokumente, koji su označeni kao ključni, zajednički identificirali Hrvatska i Tužiteljstvo.
Aktivni u potrazi
Za neke dokumente sudsko vijeće navodi kako nema dovoljno informacija da bi se utvrdilo postoje li ti dokumenti ili može li Hrvatska imati pristup njima. Također, u odluci sudskog vijeća navodi se da neki intervjui, koje su provele hrvatske službe s osobama osumnjičenim za skrivanje ili uništavanje dokumentacije, nisu dali konkretne rezultate, ali Sud navodi da je Hrvatska u posljednje vrijeme bila aktivna u traženju dokumenata.
Za gotovo sve tražene dokumente sud smatra kako nije u stanju utvrditi jesu li postojali.
Jadranka Kosor: Radit ćemo i dalje kroz ‘task force’
Predsjednica Vlade Jadranka Kosor ocijenila je kako je dobro da su prepoznati napori koje Hrvatska radi u punoj suradnji s Međunarodnim kaznenim sudom.
Bili smo uvjereni da će se napori koje Hrvatska čini prepoznati i da Hrvatska u potpunosti ispunjava sve što je određeno da mora obaviti u skladu s ustavnim zakonom o suradnji s Međunarodnim sudom. Nastavljamo raditi i dalje, kroz “task force”, na tragu onoga što smo sami sebi stavili kao zadaću, istaknula je. Hrvatsku zanima konačni odgovor, do u detalja za svaki dokument, gdje je završio i kakva je njegova sudbina, rekla je Kosor. ( JL)
'Ovo je debakl Tužiteljstva'
Stožerni brigadir Ante Kotromanović, predsjednik saborskog Odbora za ratne veterane:
- Konačno je i sudu dosadila ta trakavica oko topničkih dnevnika. Završila je nepotrebne igra koja je najviše koristila za blokiranje hrvatskih pristupnih pregovora. Sada je i to po strani. Tvrdim da topnički dnevnici nisu kompromitirajući za HV, a vjerujem da će ovime pasti u vodu i teza Tužiteljstva o prekomjernom granatiranju Knina.
Čedo Prodanović, odvjetnik:
- Ova odluka dokazuje već raniju tvrdnju obrane trojice generala da je Tužiteljstvo vuklo alibi poteze i da su se hvatali za nešto čega možda uopće nije bilo.
Ova odluka je debakl Tužiteljstva jer neće moći dokazati ‘zločinački pothvat’ nego će se ograničiti na zapovjednu odgovornost pojedinih zapovjednika. Prvo su krenuli s ‘prekomjernim granatiranjem’, što se vrlo lako dokazalo da nije točno prema razaranju koje se vidi i golim okom, zatim su tvrdili da se radilo o neselektivnom granatiranju, što je trebalo potvrditi tezu o ‘zločinačkom pothvatu’. I to je propalo te su sada s ovom odlukom opet na početku. ( V. Vurušić)
Komentar Davora Butkovića: Naravno da topnički dnevnici ne postoje
Diplomatski jezik ima jasna pravila. Diplomat prijateljske zemlje - a gotovo sve države Europske Unije smatraju Hrvatsku prijateljskom zemljom - ne može Vam u lice reći: “Vi ste, zapravo užasno korumpirani. Vaši su političari neposobni prevaranti, vaša birokracija redovito uzima mito, a Vaši su sudovi često gori i nesposobniji čak i od vaših političara. Osim toga, morate se dogovoriti sa svojim susjedima. Ne možete nas Vi i Slovenci daviti zbog par kilometara mora. Dok se bar malo ne popravite, ne smijemo Vas, na žalost, pustiti u Europsku Uniju, baš zato što smo prije par godina nepromišljeno pustili one zle Rumunje i kriminalne Bugare, pa smo vidjeli kako je život s njima nesnošljiv. Dakle, da bi nam se napokon pridružili, probajte postati sasvim malo bolji. Sasvim malo.”
Tako bi, otprilike, izgledao iskreni, politički nekorektni i krajnje nediplomatski pledoaje visokog predstavnika Europske Unije pred hrvatskim predsjednikom Vlade, ministrom vanjskih poslova ili šefom Pregovaračkog tima za ulazak u Uniju.
Kako je, međutim, u diplomatskom jeziku takav diskurs posve nemoguć, Europska Unija “izmislila” je topničke dnevnike, da bi prisilila Hrvatsku da se dogovori sa Slovenijom i da pokrene barem malo odlučniju protukorupcijsku kampanju.
Glagol “izmislila” napisali smo pod navodnicima, naprosto zato što Haaško tužiteljstvo uistinu jest inzistiralo na topničkim dnevnicima, koji su trebali dokazati prekomjerno granatiranje Knina. No, taj je argument - postojali topnički dnevnici ili ne - u biti potpuno besmislen: vojska koja je oslobodila određeno područje u samo tri dana, teško da je mogla prekomjerno granatirati bilo što, a osobito ne središnje uporište neprijateljskih snaga.
Topnički dnevnici poslužili su međunarodnoj zajednici isključivo kao sredstvo javnog političkog pritiska, da bi se postigle određene promjene u Hrvatskoj. Istini za volju, Hrvatskoj je taj pritisak žestoko trebao, i, zapravo nam je pomogao. Sada, pošto je Hrvatska otvorila sva pregovaračka poglavlja, topnički dnevnici postaju nevažni.
Topnički dnevnici postaju irelevantni, među ostalim i zato što bi se presuda generalima Gotovini, Markaču i Čermaku trebala izreći ove jeseni, dakle prije zatvaranja preostalih pregovaračkih poglavlja, pa i onoga o pravosuđu.
Poslije izricanja tih presuda, Europska Unija više neće pitati Hrvatsku za suradnju s Haaškim sudom, naprosto zato što će svi hrvatski slučajevi već biti odrađeni.
Pa će tako, napokon, i famozni topnički dnevnici ući u povijesnu mitologiju besadržajnih političkih sintagmi.
Budući da su postali politički disfunkcionalni, sasvim je logično što je Haaški sud odbio zahtjev Tužiteljstva da se Hrvatskoj naredi da izruči topničke dnevnike, uz obrazloženje kako nikad nije dokazano da su oni uopće postojali. ( Davor Butković)
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....