ŠOKANTNO OTKRIĆE DRŽAVNE REVIZIJE Kako su menadžeri HBOR-a izigrali politiku štednje

Iako je Hrvatska banka za obnovu i razvoj dobila bezuvjetno mišljenje Državne revizije, što znači da nisu pronađene veće nepravilnosti u njezinu poslovanju, revizori su ipak vodstvu banke uputili nekoliko ozbiljnih primjedbi, između ostalog i zato što nisu “pridonijeli provođenju antirecesijskih mjera Vlade” i zato što su imali slabu kontrolu troškova reprezentacije.

Revizija je, naime, u svom nalazu uočila kako su u 2012. u HBOR-u za troškove bruto plaća 290 zaposlenih potrošili 60 milijuna kuna, a još 6,5 milijuna za poticaje na plaće i nagrade.

Uvedene 2011.

Nagrade na plaće Uprava je uvela 2011. godine, potaknuta time što je godinu i pol ranije Vlada donijela odluku o smanjivanju plaća članova uprava i nadzornih odbora u poduzećima u vlasništvu države. I Uprava HBOR-a poštovala je takvu odluku te je smanjila plaće svom tadašnjem predsjedniku Antonu Kovačevu i ostalim članovima te pojedinim zaposlenicima iz rukovodećeg kadra. No, 2011. je stiglo tumačenje Vladina Ureda za zakonodavstvo da se odluka o smanjenju plaća ne odnosi na HBOR jer nije trgovačko društvo, nego financijska institucija. Uprava ipak nije vratila plaće na staro, nego je umjesto toga donesena odluka da će u slučaju pozitivnih rezultata poslovanja u 2012. i 2013. Upravi i članovima biti isplaćena prigodna nagrada, i to u visini razlike između plaće koja im je smanjena i one koju bi trebali primati prema osnovnom ugovoru.

‘Prigodna nagrada’

Takve su nagrade, utvrdila je Revizija, isplaćene predsjedniku Uprave i članovima te još devetorici zaposlenika s posebnim ovlastima i odgovornošću. Svima njima, osim predsjedniku Uprave, isplaćivan je i poticajni dio plaće. Prema internim aktima HBOR-a, poticajni dio plaće dobivaju oni koji prema ocjeni šefova u određenom mjesecu posao obave “iznad očekivane razine, a prema kriterijima rada, suradnje i komunikacije, motivacije i pozitivnog stava te rukovođenja”. A poticaji mogu iznositi najviše do 30 posto osnovne plaće.

Isplate nagrada i poticaja, iako su osnovne plaće u HBOR-u smanjene, kod Državne revizije nisu naišle na pozitivan odjek, nego upravo suprotno.

- Isplatom nagrada pojedinim zaposlenicima, koje su uvjetovane pozitivnim rezultatom poslovanja HBOR-a, nije se pridonijelo provođenju antirecesijskih mjera jer im, uključujući nagrade, plaće ustvari nisu smanjene, a u pojedinačnim slučajevima su i veće - tvrde revizori. Osim toga, Državna revizija smatra da plaće ne trebaju ovisiti o ostvarenom financijskom rezultatu.

- HBOR ne posluje s ciljem ostvarivanja dobiti, nego radi poticaja razvitka hrvatskog gospodarstva. Zato bi se uspješnost poslovanja trebala mjeriti rezultatima ostvarenim na tom području - preporučuju revizori koji su također predložili HBOR-u da detaljnije uredi dodjelu poticaja na plaće te da kod raspoređivanja novca priloži obrazloženje na temelju čega je pojedinom zaposleniku određen poticaj na plaću.

Obrazloženje

No, HBOR je revizore poslušao samo u jednom dijelu te su 1. srpnja ove godine uveli obvezu pisanog obrazloženja odluke o isplati poticaja na plaće. Međutim, nagrade ne misle ukinuti.

Revizorima su se opravdavali kako se plaće njihovih zaposlenika ne osiguravaju iz proračuna. I to je točno, ali godišnje iz proračuna dobivaju 600 milijuna kuna za kredite koje plasiraju poduzetnicima te zahvaljujući i tome ostvaruju prihode.

Negativan utjecaj

Osim toga, tvrde i kako bi se ukidanje odluka o poticajima i nagradama na plaće “moglo negativno odraziti na poslovanje HBOR-a, a posredno i na državni proračun”.

- Jer bi otišao kvalitetan rukovodeći bankarski kadar pa se ne bi mogla osigurati učinkovita provedba Vladinih mjera za gospodarski oporavak i razvitak - tumačili su u HBOR-u.