Svakoga radnoga dana u rujnu u Hrvatskoj je bez posla ostajalo u prosjeku 473 ljudi! Alarmantan je to zaključak koji proizlazi iz podataka o kretanju nezaposlenosti, koje objavljuje Hrvatski zavod za zapošljavanje.
Rujanski rast nezaposlenosti znatnim je dijelom posljedica završetka turističke sezone i povatka dijela sezonaca na burzu rada. Sezonci su i inače značajna komponenta radne snage u Hrvatskoj: u prvih osam mjeseci, prema podacima Ministarstva turizma, bilo ih je 10.600, ili 10 posto više nego lani. K tome, dio krivnje za rujanski skok nezaposlenosti snose i oni koji su tijekom ljeta završili školovanje, pa su u rujnu pohrlili na šaltere burze rada.
Ipak, u cijeloj priči ne treba zaboraviti ni nastavak restrukturiranja tvrtki, koje je i tijekom ljeta iza sebe nastavilo ostavljati groblje na tržištu rada. Štoviše, sve ukazuje da će se takvi trendovi na tržištu rada do kraja godine nastaviti i da ćemo u 2013., prema prognozama neovisnih ekonomistra, ući sa stopom nezaposlenosti od 19,5 posto.
Sličnu stopu nezaposlenosti imali smo početkom godine, kada je ona u siječnju, primjerice, iznosila 19,8 posto, da bi se u veljači popela na 20,1 posto. Prevedeno na jezik apsolutnih brojki, radi se o oko 335.000 ljudi koji traže posao, što znači da bi bez posla do kraja godine moglo ostati još oko 25.000 naših sugrađana. Prosječna stopa nezaposlenosti u ovoj godini, prognozira Zdeslav Šantić, makroekonomist SG Splitske banke, iznosit će 18,7 posto, a na otprilike istoj razini ostat će i sljedeće godine.
- Broj nezaposlenih ni u 2013. neće se zamjetnije smanjiti. Ipak, u drugoj polovici godine mogu se očekivati naznake oporavka, koje će dovesti do početka smanjenja nezaposlenosti kod mladih, dok će se kod starije populacije nezaposlenost nastaviti povećavati - ističe Šantić.
O tome kakve su dimenzije eksplozije nezaposlenosti možda najbolje govori današnji podatak HZZ-a, prema kojem je u Hrvatskoj bilo samo 3.418 slobodnih radnih mjesta. Kada bi svaki od oko 311.000 nezaposlenih mogao konkurirati za jedno od tih radnih mjesta, to bi značilo da na jedno slobodno radno mjesto dolazi 90 kandidata.
Ovdje, naravno, treba voditi računa da podaci HZZ-a pokazuju administrativnu nezaposlenost, odnosno sve one koji se na burzu rada prijavljuju ne samo zbog traženja posla, nego i zbog ostvarivanja raznih prava, no to ne umanjuje težinu problema nezposlenosti.
No, možda i veći problem od rasta nezaposlenosti je nastavak pada zaposlenosti, odnosno izlazak znatnog broja ljudi iz radne snage. U nedostataku novih poslova mnogi se, naime, odlučuju na odlazak u mirovinu. Takva sudbina, prema Vladinim najavama, u 2013. očekuje i 20.000 zaposlenih u javnom sektoru.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....