NOVO 14:10 Predsjednik Ivo Josipović nije želio komentirati presudu jer je nepravomoćna već je poručio da su njegova sjećanja i sućut usmjereni prema žrtvama i njihovim obiteljima kao i u drugim slučajevima strašnih zločina koji su se događali na području bivše Jugoslavije.
- Kad je riječ o odnosima Hrvatske i BiH oni su za vrijeme rata su bili ambivalentne naravi, ja sam o nekim pogreškama Hrvatske politike govorio na parlamentarnoj skupštini BiH.
Opširnije pročitajte OVDJE
-------------------------------------------------------------------
14:01 Presuda hrvatskim generalima iz BiH koji su zajedno dobili 111 godina zatvora je neodrživa, a kvalifikacija o udruženom zločinačkom pothvatu apsurdna. Nije korektno komentirati nepravomoćnu presudu, ali moram reći da sam uvjeren da će ona pasti, jer je teza o zločinačkom pothvatu srušena u drugostupanjskoj presudi Gotovini i Markaču, izjavio je predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko.
Opširnije pročitajte OVDJE
----------------------------------------------------------------------
13:57 Haaški suci su prihvatili argument Slobodana Praljka da je Armija BiH Stari most u Mostaru stalno koristila za dostavu municije i hrane svojim postrojbama na desnoj obali Neretve.
Opširnije pročitajte OVDJE
------------------------------------------------------------------------
13:18 Nakon što je Haaški sud danas izrekao prvostupanjske presude bivšim čelnicima Herceg-Bosne, Vlada je, čini se, sve karte bacila na drugostupanjski postupak pred Haaškim tribunalom.
Otvarajući današnju sjednicu Vlade, premijer Zoran Milanović upozorio je da se i u najnovijim presudama govori o udruženom zločinačkom pothvatu, što se Hrvatske tiče.
Opširnije pročitajte OVDJE
-------------------------------------------------------------------------
12:54 [SNJEŽANA PAVIĆ IZ HAAGA] Presuda protiv čelnika Herceg-Bosne najopsežnija je dosadašnja haaška presuda, napisana na 2629 stranica, i to na francuskom jeziku. Sudu će trebati mjesei a možda i godine da je prevede na engleski, jezim kojim barata većina novina i odvjetnika.
Jadranko Prlić, Bruno Stojić, Slobodan Praljak, Milivoj Petković, Valentin Ćorić i Berislav Pušić proglašeni su u Haagu krivima za sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu entičkog čišćenja Bošnjaka, tadašnjih Muslimana, s područja Hrvatske zajednice Herceg-Bosne. Na čelu su bili hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, ministar obrane Gojko Šušak i general Janko Bobetko, a cilj pothvata je bio obnavljanje nekadašnje Banovine Hrvatske kako bi se ta područja BiH pripojila Hrvatskoj.
Međutim, prvostupanjsko vijeće Haaškog suda na čelu s francuskim sucem Jeanom Claudeom Antoanettijem nije prihvatilo tezu tužiteljstva da je udruženi zločinački pothvat počeo 18. studenoga 1991., kad je proglašena Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, dan prije pada Vukovara, nego bitno kasnije, sredinom siječnja 1993., skoro godinu dana od početka rata u BiH.
U to vrijeme srpske su snage držale gotovo 70 posto BiH. Sredinom siječnja 1993. HVO izdaje ultimatum Armiji BiH da se povuče iz triju provincija koje su po tadašnjem prijedlogu Vance-Owenovog mirovnog plana trebali pripasti Hrvatima. To znači da sud nije prihvatio tezu da je hrvatsko vodstvo u Zagrebu još 1991. isplaniralo podjelu BiH, prije same srpske agresije na BiH.
No na čemu su utemeljili zaključak da je udruženi zločinački porhvat ipak postojao, predsjedavajući sudskog vijeća Jean Claude Antonetti prilikom izricanja presude nije objašnjavao. Sve je napisano u 2629 stranica presude, objavljene u šest svezaka i s četiri dodatka: izdvojenim mišljenjima sudaca. Presuda je objavljena isključivo na francuskom jeziku i tek naknadno će biti prevedena na engleski.
Lideri Herceg-Bosne proglašeni su krivima za većinu točaka optužnice. Bivši predsjednik i premijer Herceg-Bosne Jadranko Prlić proglašen je krivim za većinu točaka haaške optužnice i osuđen je na 25 godina zatvora, načelnik odjela obrane Bruno Stojić osuđen je na 20 godina zatvora kao i dva načelnika stožera HVO-a Slobodan Praljak i Milivoj Petković, šef Vojne policije HVO-a Valentin Ćorić osuđen je na 16 godina, a šef komisija za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić na deset godina zatvora. Kazna počinje teći odmah iako je presuda pravomoćna, a u nju se uračunava vrijeme koje su optuženi proveli u pritvoru. Dragovoljno su se predali 2004. godine, a Haaški sud pušta osuđene uobičajeno nakon izdržane dvije trećine kazne.
Izricanje presude pratili su članovi obitelji i prijatelji optuženih, grupa studenata iz Mostara, hrvatski diplomati. Među publikom je bio i bivši gradonačelnik Mostara Safet Oručević. Publika je presudu dočekala bez vidljivih emocija, možda i zato što su UN-ovi stražari publici uoči ulaska na sudsku galeriju objasnili da bi zbog bilo kakvog nemirnog ponašanja ili gestikuliranja mogli biti udaljeni.
-------------------------------------------------------------------
12:46 Za čelnika SDSS-a Milorada Pupovca bilo je za očekivati da će Haški sud izreći ovakvu presudu čelnicima Herceg Bosne . Smatra kako ona neće ugroziti odnose između Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Opširnije pročitajte OVDJE
------------------------------------------------------------------
11:50 Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u srijedu je osudio šestoricu bivših čelnika Herceg-Bosne optuženih za zločine nad muslimanskim stanovništvom Herceg-Bosne 1993-94., na dugogodišnje zatvorske kazne te je utvrdio da je postojao udruženi zločinački pothvat na čelu s prvim hrvatskim predsjednikom Franjom Tuđmanom.
Tadašnji predsjednik vlade HR Herceg-Bosne Jadranko Prlić nepravomoćno je osuđen na 25 godina, ministar obrane Bruno Stojić na 20 godina, zapovjednici Glavnog stožera HVO-a generali Slobodan Praljak i Milivoj Petković na 20 godina, zapovjednik vojne policije HVO-a Valentin Ćorić na 16 godina, a načelnik Ureda za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić na 10 godina zatvora.
U završnim riječima tužitelji su zatražili da ih se proglasi krivima te su za Prlića, Stojića, Praljka i Petkovića zatražili 40 godina zatvora, za Ćorića 35, a za Pušića 25 godina zatvora, dok su obrane zatražile njihovo oslobađanje.
Sud je utvrdio da je postojao udruženi zločinački pothvat predvođen bivšim hrvatskim predsjednikom Franjom Tuđmanom čiji je cilj bio etničko čišćenje područja Herceg-Bosne radi stvaranja "velike Hrvatske".
-------------------------------------------------------------------
11:44 - Berislav Pušić proglašen je krivim i dobio je kaznu od 10 godina zatvora.
11:42 - Valentin Ćorić osuđen je na 16 godina zatvora.
11:41 - Milivoj Petković je dobio jedinstvenu kaznu od 20 godina zatvora.
11:40 - Slobodan Praljak kriv je i dobio je zatvorsku kaznu u trajanju od 20 godina.
11:38 - Bruno Stojić je dobio zatvorsku kaznu od 20 godina zatvora.
11:35 - Jadranko Prlić osuđen je na 25 godina zatvora - odlučilo je Vijeće, a sudac je kazao kako je u kazne uračunato vrijeme provedeno u pritvoru.
11:34 - Berislav Pušić bio je najveći igrač u razmjeni i rastjerivanju muslimanskog stanovništva. Znao je i za masovna uhićenja muslimana u Bosni 1993. Imao je važnu ulogu i bio je svjestan uništenja sela te je znao za tjeranje stanovnika u stravičnim uvjetima. Pušić je uvelike pridonio udruženom zločinačkom pothvatu.
11:28 - Valentin Ćorić bio je svjestan da čini zločine s ciljem protjerivanja muslimana, te nije učino ništa kako bi ih spriječio te je pridonio udruženom zločinačkom pothvatu.
11:20 - Milivoj Petković slijedio je odluke Vlasti i planirao zločinački pothvat, onemogućio je pristup međunarodnin snagama i promatračima u nekim selima, sudjelovao je u granatiranju Mostara, planirao ofenzivu na stari dio Mostara koja je dovela do rušenja Starog mosta, te je naredio je uhićenje civila u nekim općinama. Iako je bio svjestan da čini zločine s ciljem protjerivanja muslimana, te nije s njima prekinuo - rekao je sudac.
11:11 - Slobodan Praljak je u jesen 1992. i 1993. imao velike ovlasti nad oružanim snagama i vojnom policijom HVO-a. Imao je kontrolu nad svim elementima HVO-a. Znao je da će zločini u Mostaru nad muslimanima bit počinjeni, a do studenog 1993. nije razmatrao da zločini budu obustavljeni, dapače, poricao ih je. Značajno je doprinio udruženom zločinačkom pothvatu i znao za zločine.
11:10 - Bruno Stojić odlučivao je o vojnim operacijama te je znao za sve napade 1993. godine. Vijeće je zaključilo da je Stojić znatno doprinio zločinačkom pothvatu, te je bio veza između HVO-a i Vlade.
11:02 - Jadranko Prlić je značajno pridonio ovom planu i odgovoran je za postupke HVO-a. Znao je za zločine u logorima i bio je svjestan teškog stanja muslimanskih civila - kazao je sudac.
11:00 - Sudac je sada krenuo čitati pojedinačne presude za optuženike.
10:58 - Tuđman, Šušak, Bobetko, Boban, Prlić, Stojić, Petković, Pušić i ostali su međusobno koordinirali napade u svrhu udruženog zločinačkog pothvata.
Svaki od optuženih je u zločinu sudjelovao svjesno i pridonio mu - zaključilo je Vijeće.
10:51 - Udruženi zločinački pothvat započeli su vonici HVO-a u siječnju 1993. godine.
Mnogi zločini počinjeni od sječnja i travnja nisu bili nasumična djela pojedinaca, već udruženi pothvat kojemu je bio cilj trajno maknuti muslimansko stanovništvo iz BiH. A na čelu udruženog zločinačkog pothvata bio je Franjo Tuđman - zaključio je sudac.
10:49 - Sudbeno Vijeće je iznijelo zaključak da je postojao je udruženi zločinački pothvat koji je imao za cilj uspostavljanje hrvatskog entiteta u granicama Banovine.
Šestorka je bila svjesna da je cilj bio protivan mirovnim pregovorima.
10:45 - Sudac Antonetti govori o zločinima u BiH, o zlostavljanjima, silovanjima žena od strane vojnika HVO-a, zatočeništvu te masovnim uhićenjima te iznosi zaključke Vijeća kaznene odgovornosti optuženih.
10:10 Ročište na kojem će prvostupanjsko vijeće Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) izreći presudu šestorici bivših čelnika Herceg-Bosne optuženima za zločine nad muslimanskim stanovništvom Herceg-Bosne započelo je u srijedu nešto iza deset sati čitanjem sažetaka zaključaka vijeća. Presuda ima oko 2600 stranica, a sudac Jean-Claude Antonetti čita kronologiju ratnih sukoba u BiH. .
Šestorica bosanskohercegovačkih Hrvata optužena su za sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu predvođenom bivšim hrvatskim predsjednikom Franjom Tuđmanom čiji je cilj bio etničko čišćenje područja Herceg-Bosne radi stvaranja "velike Hrvatske".
----------------------------------------------------------------
08:00 - Moja savjest je čista - poručio je Slobodan Praljak u završnoj riječi na kraju dugotrajnog suđenja šestorici čelnika Herceg-Bosne. Presuda će biti izrečena danas, nešto manje od desetljeća od travnja 2004., kad su Jadranko Prlić, Bruno Stojić, Slobodan Praljak, Milivoj Petković, Valentin Ćorić i Berislav Pušić dragovoljno otišli u Haag.
Tužitelj je za optužene zatražio 240 godina zatvora : po 45 godina za prvu četvoricu optuženih i nešto blaže kazne od 35 i 25 godina za petooptužene Ćorića i Pušića. Kako će haaški suci presuditi, iz Haaškog suda još nijednom nije procurilo: odluku tročlano sudsko vijeće donosi većinom glasova, a u većini odluka predsjedavajući sudskog vijeća, Francuz Jean Claude Antonetti, redom je bio preglasan suprotnim stavovima sudaca Prangela iz Mađarske i Trechsela iz Švicarske.
Presude Haškog suda koje su potresle regiju
PRESUDA GOTOVINI I MARKAČU VIDEO, FOTO Gotovina: 'Ovo je točka na 'i', rat pripada povijesti, okrenimo se svi budućnosti!', Josipović: 'Bili ste žrtve u miru, nosili ste tuđi teret! Hvala vam, zadužili ste Hrvatsku'
Policijski čelnici Republike Srpske Župljanin i Stanišić dobili po 22 godine zatvora
HAAG OSLOBODIO PERIŠIĆA! Bio je osuđen na 27 godina za Srebrenicu i raketiranje Zagreba
'KRAO JE, SILOVAO I UBIJAO!' Monstrum s Grbavice osuđen na 45 godina zatvora!
DESNA RUKA RATKA MLADIĆA General vojske bosanskih Srba osuđen na doživotni zatvor!
CINIČNO SE SMIJAO U SUDNICI Bosanski Srbin osuđen na doživotni zatvor: Spalio je više od stotinu živih civila. Većinom žene, djecu i starce!
NOVI ŠOK ZA SRBIJU Oslobođen i bivši kosovski premijer Haradinaj!; Nikolić: 'Haag je stvoren da sudi samo Srbima'
Zločini:
1. Prozor
(62 posto Hrvata i 36,5 posto Muslimana prema popisu iz 1991.)
HVO je 23. listopada 1992. napao Muslimane u Prozoru i nakon toga opljačkao i spalio muslimanske kuće u gradu. Muškarce su zatočili. U travnju su zapalili sela Parcani, Lizoperci i Tošćanica, od lipnja sela Duge, Lug, Munikoze i druge. Muškarce Muslimane zatočili su i maltretirali. U srpnju i kolovozu nekoliko tisuća prozorskih Muslimana nagurali su u sela Lapsunj i Duge, a krajem kolovoza ih natrpali u kamione i odvezli na liniju fronte te tjerali da pješače prema linijama Armije BiH.
2. Gornji Vakuf
(56 posto Muslimana i 42,5 posto Hrvata u općini prema popisu iz 1991.)
HVO je 16. siječnja 1993. dao ultimatum Armiji BiH da se u roku od 24 sata povuče s toga područja. Oni su to odbili pa su napadnuti muslimanski dijelovi Gornjeg Vakufa i sela Duša, Hrasnica, Uzričje i Ždrimci, palilo se i pljačkalo.
3. Jablanica, sela Sovići i Doljani
(Muslimana 71 posto, a Hrvata 18 posto u općini, selo Sovići većinsko muslimansko, a Doljani hrvatsko)
HVO 17. travnja 1993. napao Soviće i Doljane, muškarce Muslimane zatočio, neke ubio. Kuće su im spaljene, žene, djecu i starce prevezli su prema Gornjem Vakufu i poslali ih da pješke dođu do linija Armije BiH.
4. Mostar
(Muslimana 34,6 posto, Hrvata 33,9 posto u općini, 18,8 posto Srba i 12,3 posto Jugoslavena i ostalih)
HVO je 9. svibnja 1993. napao zgradu Vranice u zapadnom Mostaru, gdje je bio štab Armije BiH, 12 zarobljenih vode se kao nestali. Muslimane iz zapadnog dijela grada protjerivali su u istočni dio ili ih odvodili na Heliodrom, gdje je desetak dana bilo zatočeno 1800 ljudi. Pustili su ih pod uvjetom da zajedno s obitelji odu u treće zemlje. Istočni Mostar neprestano je granatiran i bio bez struje, vode i hrane. U istočnom Mostaru ubijeno je najmanje 135 civila.
5. Logor Heliodrom
Tužiteljstvo procjenjuje da je u kompleksu Heliodroma pored vojarni Hrvatskog vijeća obrane južno od Mostara odjednom bilo zatočeno najviše 6000 ljudi. Od 9. svibnja 1993. broj zatočenih naglo je porastao na 1800 pa je pao na oko 500 do kraja lipnja, a onda do kraja godine prosječno iznosio nekoliko tisuća. Zatočenici su korišteni za kopanje rovova ili kao živi štit i tako ih je poginulo najmanje 56.
6. Logor Vojno
Najsuroviji logor HVO-a, sjeverno od Mostara, gdje su zatočenici redovito bili mučeni i zlostavljani na najgrublje načine. Od lipnja i prosinca u Vojnom je bilo zatočeno oko 50 žena i djevojaka, koje su silovane. Najmanje 38 muškaraca poginulo je prilikom kopanja rovova.
7. Ljubuški
(Hrvata 92 posto i 5,6 Muslimana prema popisu iz 1991.)
U Ljubuškom je bio vojno-istražni zatvor u koji su bili zatvarani i Muslimani uhićeni u Hrvatskoj. Zatočene su maltretirali, a u kolovozu 1993. HVO je Muslimane iz općine Ljubuški protjerao iz BiH.
8. Stolac
(Muslimana 43,4 posto, a Hrvata 33,1 posto u općini, u gradu 62 posto Muslimana, a 12 posto Hrvata)
HVO je krajem travnja 1993. uhitio viđenije Muslimane iz Stoca, a početkom srpnja 1993. krenuli su u masovno protjerivanje muslimanskog stanovništva iz okolnih sela, razarajući kuće i džamije. Početkom kolovoza 1993. razorili su povijesni centar grada, kompleks Begovine i tri gradske džamije.
9. Čapljina
(Hrvata 53,7 posto, Muslimana 27,5 posto prema popisu iz 1991.)
Krajem travnja 1993. pripadnici HVO-a uhapsili su uglednije Muslimane iz Čapljine, a u srpnju počinju sistematska i masovna uhićenja i protjerivanja Muslimana na područja pod kontrolom Armije BiH ili preko Hrvatske u druge zemlje. U optužnici se navodi kako je 23. kolovoza 1993. HVO ukrcao 3000 Muslimana iz grada Čapljine na kamione i dugačkim ih konvojem odvezao iz grada. Do 29. rujna protjerani su i zadnji.
10. Okružni vojni zatvor u Dretelju
U pet hangara i dva tunela za skladištenje municije pokraj Čapljine HVO je 1992. zatvarao Srbe, a od travnja 1993. Muslimane. Vrhunac je bio u srpnju kad ih je bilo 2270, a nakon toga u prosjeku oko 1700. Broj zatočenika smanjen je u rujnu 1993., ali su neki ostali zatočeni sve do proljeća 1994. i potpisivanja Washingtonskog sporazuma. Za vrijeme velike vrućine u srpnju 1993. držani su nekoliko dana zaključani bez hrane i vode. Najmanje četvorica preminula su od batina.
11. Vojni zatvor u Gabeli
U bivšoj kasarni JNA u Gabeli kraj Čapljine zatvorenici su držani u četiri limena hangara. Od srpnja do prosinca 1993. tamo je u prosjeku u užasnim uvjetima bilo oko 1200 zatočenika Muslimana. Najmanje šest ih je umrlo od posljedica zlostavljanja. U prosincu 1993. Gabela je službeno postala tranzitni centar za oslobođene zatočenike.
12. Vareš
(Hrvati su 1991. činili 40,6 posto stanovnika općine, a 30,23 Muslimani)
HVO je u srpnju 1992. preuzeo vlast u Varešu i odnosi s Muslimanima bili su dobri dok u srpnju 1993. u Vareš nije nahrupilo 13.000 Hrvata pobjeglih iz Kaknja koji je zauzela Armija BiH. I Vareš je trebao pasti pa iz Kiseljaka dolaze jedinice HVO-a, smjenjuju i hapse lokalne lidere HVO-a i 250 Muslimana te napadaju muslimansko selo Stupni Do. Najmanje 37 ljudi je ubijeno, a tisuće Hrvata iz Vareša nakon toga su pobjegle u Kiseljak.
Optužnica:
- optuženi su za progone i etničko čišćenje na području općina Mostar, Stolac, Čapljina, Ljubuški, Jablanica, Prozor, Gornji Vakuf, Vareš i Stolac.
- optuženi su za zločine u logorima Heliodrom i Vojno u Mostaru te vojnim zatvorima Dretelj i Gabela kraj Čapljine.
- u 26 točaka optužnice optuženi su za progon na političkoj i vjerskoj osnovi, za ubojstva, silovanja, seksualna zlostavljanja, za deportacije i zatočenje civila, nehumano i okrutno postupanje prema zatočenima, slanje zatočenih na kopanje rovova, bezobzirno razaranje gradova, naselja ili sela, protupravno oduzimanje i uništavanje tuđe imovine, za pljačku i protupravno i okrutno teroriziranje civila prilikom opsade Mostara. Optuženi su za zločine protiv čovječnosti i kršenja pravila ratovanja.
- zločini su počinjeni u sklopu udruženog zločinačkog pothvata, etničkog čišćenja Muslimana odnosno Bošnjaka i drugih nehrvata s teritorija Herceg-Bosne kako bi je pripojili Hrvatskoj. Sudionici su zločinačkog pothvata, među ostalima, predsjednik RH Franjo Tuđman, ministar obrane Gojko Šušak, zapovjednik HV-a Janko Bobetko, predsjednik Herceg-Bosne Mate Boban, šestorica optuženih, Dario Kordić, Tihomir Blaškić, Mladen Naletilić Tuta i drugi.
- teritorijalni cilj udruženog zločinačkog pothvata bio je - prema optužnici - uspostavljanje hrvatske kontrole i dominacije na teritorijima u granicama Banovine Hrvatske koja je postojala od 1939. do 1941.
- optuženi su djelovali uz pomoć Republike Hrvatske: Prlić je optužen da je održavao političku, financijsku i vojnu pomoć iz Hrvatske za ostvarenje ciljeva Herceg-Bosne, posebno putem sastanaka s predsjednikom Tuđmanom, Šuškom i drugima. Praljak je po optužnici i prije nego što je u srpnju 1993. imenovan za načelnika GS HVO-a djelovao kao kanal za prenošenje uputa i informacija između Zagreba i vodstva Herceg-Bosne.
1. Jadranko Prlić (53)
Od kolovoza 1992. predsjednik Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, od kolovoza 1993. premijer Hrvatske Republike Herceg-Bosne; optužnica ga tereti da je bio ključna ličnost u rukovodstvu Herceg-Bosne i HVO-a te da je imao ovlasti zatvoriti logore i zatvore.
45 godina kazne zatražilo Tužiteljstvo
2. Bruno Stojić (58)
Načelnik odjela obrane HR HB; naređivao je Hrvatskom vijeću obrane (HVO) i imao kontrolu nad vojnom policijom, Sigurnosno-izvještajnom službom (SIS - vojna protuobavještajna služba) te nad logorima i zatvorima HVO-a.
45 godina kazne zatražilo Tužiteljstvo
3. Slobodan Praljak (68)
Načelnik Glavnog stožera HVO-a od 24. srpnja do 9. studenoga 1993.; po optužnici je neposredno i posredno zapovijedao postrojbama HVO-a u njihovim operacijama, bio odgovoran za disciplinu i operacije HVO-a.
45 godina kazne zatražilo Tužiteljstvo
4. Milivoj Petković (63)
Načelnik Glavnog stožera Hrvatskog vijeća obrane od imenovanja u travnju 1992. sve do srpnja 1993. godine; optužnica ga tereti da je imao iste ovlasti kao Praljak nad jedinicama Hrvatskog vijeća obrane.
45 godina kazne zatražilo Tužiteljstvo
5. Valentin Ćorić (56)
Zapovjednik vojne policije Hrvatskog vijeća obrane od travnja 1992., od studenoga 1993. ministar unutarnjih poslova Hrvatske Republike Herceg- Bosne. Vojna policija upravljala je logorima i zatvorima HVO-a.
35 godina kazne zatražilo Tužiteljstvo
6. Berislav Pušić (60)
Načelnik službe za razmjenu zarobljenika, predsjednik komisije koja je bila nadređena zatvorima i logorima; po optužnici, bio je utjecajan dužnosnik HB za zatočenje, puštanje i razmjenu Bošnjaka i njihovo preseljenje u treće zemlje.
25 godina kazne zatražilo Tužiteljstvo
KRONOLOGIJA:
18. studenoga 1991. proglašena Hrvatska zajednica Herceg-Bosna koju su činile općine Jajce, Kreševo, Busovača, Vitez, Novi Travnik, Travnik, Kiseljak, Fojnica, Kakanj, Vareš, Kotor Varoš, Tomislavgrad, Livno, Kupres, Bugojno, Gornji Vakuf, Prozor, Konjic, Jablanica, Posušje, Mostar, Široki Brijeg, Grude, Ljubuški, Čitluk, Čapljina, Neum, Stolac, Ravno i Dobretići.
6. travnja 1992. napadnuto Sarajevo, početak rata u BiH.
8. travnja 1992. osnovano Hrvatsko vijeće obrane, HVO.
kolovoz 1993. Hrvatska zajednica proglasila se Hrvatskom Republikom Herceg-Bosnom.
18. ožujka 1994. potpisan Washingtonski sporazum kojim je prekinut hrvatsko-bošnjački sukob i potpisano ukidanje Herceg-Bosne.
2. travnja 2004. Haaški sud objavio optužnicu protiv šestorke.
5. travnja svi su dragovoljno otišli u Haag.
24. travnja 2006. počelo suđenje.
2. ožujka 2011. suđenje završilo.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....