SPEKTAKULARNO OTKRIĆE NOVINARA GLOBUSA Nikad viđena masonska loža Sirius

RIJEKA - Kada smo nedavno u Jutarnjem listu objavili priču o loži biskupa Maksimilijana Vrhovca koja se nalazila u danas ruševnoj kući podno zagrebačke Katedrale, u Vlaškoj 5, od koje je ostalo samo nekoliko tragova izblijedjelih fresaka, u redakciju se javio jedan čovjek iz Rijeke. “Zanimljivo vam je sve to u Zagrebu...”, rekao je on. I potom dodao: “A što biste rekli kad bih vam otkrio da u Rijeci postoji potpuno autentična masonska loža, očuvana kao u vrijeme njene gradnje 1911. godine, i za koju gotovo nitko ne zna jer je spletom okolnosti ostala nedostupna javnosti?”

FOTOEKSKLUZIV: MASONSKA LOŽA Jutarnji list prvi u hramu slobodnih zidara u centru Zagreba

Zvučalo je nevjerojatno... Loža o kojoj mi misterozni čovjek s druge strane žice govori nalazi se u kući Sirius, poznatoj riječkoj secesijskoj zgradi koja postoji i nije neka utvara. Škrte činjenice što se mogu naći na internetu govore da je projektant zgrade bio arhitekt Giovanni Rubinich, riječki mason (rođen u Lovranu 1876. godine), te da je ime kuće Sirius povezano sa slobodnim zidarima. U nekim se davnijim člancima spominje i da je ta stambena zgrada u utrobi imala masonsku ložu, ali da nje više nema! “Loža još postoji! Štoviše, ista je kao da su slobodni zidari baš maloprije bili unutra”, kazao mi je sugovornik iz Rijeke.

Zvijezda. “Kući Sirius pod hitno treba poštena obnova”, prvo je što mi je proletjelo kroz misli kad sam prošlog petka prilazila mjestu sastanka gdje nas je čekao zagonetni Riječanin, od kojih 55 godina, u tamnoj jakni. Zgrada siva pročelja bogata ornamentima u Dežmanovoj ulici 3 izgledom je samo navještala nekadašnju raskoš.

Ulazimo zajedno kroz ulaz ukrašen s dva jonska stupa. U prizemlju skrećemo desno i spuštamo se stepeništem u podrumsku etažu. Tu je na podu hodnika velika zvijezda u kamenu, s pet krakova, i riječi SIRIUS ispisanom u krug. “Dolje niže je još jedna manja zvijezda, koja je bila kod starog ulaza u masonsko sjedište, ali je pri postavljanju nekih cijevi dijelom uništena”, kaže naš vodič.

Iza prve, veće zvijezde drugo stepenište zmijoliko vodi dublje u zgradu. Dolazimo na današnjim rječnikom rečeno “-2 etažu” zgrade. I naglo stupamo u prostranu, malu dvoranu, gotovo praznu, svečanog izgleda, visine zidova pet-šest metara...

“Evo je, vidite da nisam pretjerivao, loža slobodnih zidara potpuno sačuvana u svom sjaju. Ovako očuvanih nema na svijetu mnogo, istraživao sam malo... Pogledajte, centralno je u prostoriji hram i na zidu stupovi Solomonova hrama. To su stupovi Boaz i Jakin”, pokazuje naš riječki domaćin.

Na poziciji hrama istočno su u zidu četiri polustupa oker boje, a iznad njih na zidu četiri vijenca, a potom se bijeli stupovi nastavljaju zidovima kroz čitav prostor. Slični stupovi stoje i na ulazu u samu zgradu i također predstavljaju ulaz u Solomonov hram, rađeni prema njegovu pretpostavljenom izgledu. To se temelji na vjerovanju da je Hiram, arhitekt Solomonova hrama, bio podigao dva stupa, desnome davši ime Jakin, a lijevom Boaz. Smatra se da se iza tih imena kriju temelj i snaga, po drugom tumačenju snaga i ljepota.

U skrivenoj loži je sve ostalo isto: zidovi, vrata, raspored prostorija i zidni ukrasi. Nema samo originalnog namještaja. Fascinatno je što na toj dubini zgrade loža ima jedan luk, voltu.

“Da vam pokažem još jedan štos? Ajmo svi zašutjeti na tren...”, kaže naš domaćin, i nakon nekoliko trenutaka tišine reče: “Vidite, u centru smo grada, u podne, i baš ništa se ne čuje, samo zaglušujuća tišina.”

Loža Sirius. Što se uopće točno zna o slobodnim zidarima koji su se ovdje sastajali? Iz literature je poznato da je riječka loža Sirius osnovana 1901. u kući Whitehead (riječ je inače o još jedno vrlo zanimljivoj zgradi u središtu grada), gdje je u početku bio hram. Ložu je osnovalo deset Židova, tri protestanta i tri katolika. Jedan od važnijih osnivača bio je riječki liječnik i socijalist dr. Samuel Mayländer, a za prvog starješinu izabran je bankarski činovnik Arturo Steinecker, čiju je impresivnu vilu u tadašnjem elitnom riječkom kvartu Belveder – u kojoj je sada Dom mladih – također projektirao Rubinich, piše Globus u novom broju.

...

ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU GLOBUSA