SPIN DOKTOR ZA JUTARNJI RAZOTKRIO MISTERIJ Kako je moguće okrenuti 50 janjaca i oblijepiti pola grada plakatima pa prijaviti 0 kn troškova za kampanju

Željko Kerum, koji se prema predizbornim istraživanjima unatoč optužbi da je dužan više od tri milijuna kuna, a samo Splitu 1,2 milijuna kuna, može nadati povratku u splitski Ured gradonačelnika, kampanju je počeo okretanjem 50 janjaca na ražnju.

Janjcima nema ni traga u privremenom izvješću o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe, što su ga kandidati dužni prijaviti sedam dana prije izbora. Nema u izvješću ni plakata sadašnjeg, a moguće i budućeg, zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića. Bandić bi imao pravo potrošiti milijun kuna za izbore. Nije prijavio niti kunu, kao ni njegova lista u Osijeku, Vukovaru, Velikoj Gorici, Drnišu i Đakovu, ali u Zagrebu za Skupštinu jest 132.000 kuna.

Skromnost

Željko Kerum u Splitu bi imao pravo potrošiti do 600.000 kuna. Iako je i sam iznenađen što su rubrike u izvješću prazne, što sugerira da je nešto novca uložio u kampanju, ipak je građanima poslao poruku: skroman sam. Takvi su, navodno, i mostovci - Nikola Grmoja, Miro Bulj i Miroslav Šimić također tvrde da oni kao kandidati nisu potrošili ništa, ali jesu liste kandidata.

Nezavisna Bruna Esih može se pohvaliti sa 210.000 kuna, ali ima problem zato što je prijavila donacije bez konkretnih imena i prezimena, a zakon ne tolerira anonimne donatore. Anonimne donacije, kako nam je objasnio Zlatko Hasanbegović, i njih su iznenadile.

- To nije do nas. Nevjerojatno je, ali HPB zaprimila je nekoliko uplata bez imena uplatitelja, a mi smo ih morali navesti u izvješću iako ćemo ih morati vratiti u proračun. To su sitne donacije, ne više od 10.000 kuna - tvrdi Hasanbegović.

Kako je moguće imati nula kuna troškova u kampanji?

Nula kuna troškova

Slavko Kojić, koji je u stranci Milana Bandića zadužen za izvješća, objasnio je činjenicom da je izvješće napisano samo za razdoblje kampanje, od 8. do 13. svibnja. - Imali smo troškove, ali nisu stigli računi. Ono što je potrošeno prije, ne treba prijaviti jer nije bilo u službenoj kampanji - objasnio je medijima Kojić.

S time se, pak, ne bi složio predsjednik Državnog izbornog povjerenstva Branko Hrvatin koji podsjeća da je DIP već dao upute o tome što se podrazumijeva pod troškovima izborne kampanje, a to nikako ne znači da se oni odnose samo na razdoblje kad je kampanja službeno počela, nego i prije i poslije izbora.

- Pa to je prva stvar koju ćemo savjetovati klijentima: ne pumpaj troškove, izbjegavaj zamke, sve što može izazvati preveliko zanimanje medija i naškoditi kampanji, sakrij do izbora i prebaci u konačno izvješće. I raspored prikazivanja troškova koristi se kao alat kojim kandidat kontrolira štetu - kad izbori prođu ni mediji više nisu zainteresirani, a DIP se baš ne bavi forenzikom troškova - reći će nam neslužbeno jedan vlasnik agencije koja ima iskustvo u kampanjama, ali i dodati da to ne vrijedi za većinu medijskog oglašavanja koje treba platiti unaprijed.