Splitska epidemiologinja o indijskom soju: Nije opasniji, cjepiva djeluju, a i naziv ‘dvostruki mutant‘ je besmislen

Indijski soj koronavirusa širi se u sve veći broj zemalja, pa je stigao i u Hrvatsku. Pojavio se i u Splitu, a više o njemu govorila je epidemiologinja prof. prim. dr. sc. Anamarije Jurčev Savičević, voditeljica Jedinice za znanstveno-istraživački rad Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije, za Slobodnu Dalmaciju.

Koliko je za sada slučajeva?

Do sada je ovaj soj detektiran kod dva bolesnika iz Splita. Oni su u izolaciji, a njihovi kontakti su u produženoj samoizolaciji (14 dana od zadnjeg kontakta sa zaraženom osobom) s obavezom testiranja na SARS-CoV-2 zadnjeg dana samoizolacije sukladno nacionalnim smjernicama za postupak kod pojave zaražavanja varijantom virusa koja izaziva zabrinutost.

Koje su to varijante virusa koje izazivaju zabrinutost?

Tzv. “variants of concern” su varijante virusa koje obilježava da se ili brže šire, ili uzrokuju ozbiljnije oblike bolesti ili smanjuju učinkovitost cjepiva ili liječenja.

U takve varijante ubrajamo one koje su do sada bile poznate pod nazivom britanski, brazilski, južnoafrički soj…Međutim, 31. svibnja 2021. Svjetska zdravstvena organizacija je nazive varijanti ovih virusa promijenila kao bi se pojednostavnila javna rasprava te skinula stigma sa zemlje u kojoj je nova varijanta otkrivena jer je teško sa sigurnošću reći gdje je neka varijanta virusa uopće nastala. Stoga se sada varijanta virusa poznata kao britanski soj naziva Alpha, južnoafrički soj naziva se Beta, Gamma se naziva brazilski soj, a varijanta koja se obično naziva indijska, po novom se zove Delta (B.1.617.2).

Ima li razloga za zabrinutost?

Kao i svi RNA virusi, SARS-CoV-2 sklon je mutaciji. Otkriveno je više virusnih inačica, od kojih se za većinu čini da ima malo ili nimalo biološkog značaja. Međutim, postoji mali broj „zabrinjavajućih varijanti“, što se odnosi na neke mutacije ili kombinacije mutacija koje obilježava brže širenje povećanjem vezanja na receptor ili sposobnosti izbjegavanja imunološkog odgovora domaćina mijenjajući površinske strukture prepoznate protutijelima.

Pred kraj 2020. godine u Velikoj Britaniji identificirana je nova varijanta (B.1.1.7) koja je povezana s bržim širenjem. U Južnoj Africi, varijanta B.1.351/501.YV2 brzo je postala dominantan soj na nacionalnoj razini sadržavajući mutacije za koje se čini da utječu na snagu imunološkog odgovora. Treća varijanta (B.1.1.248/B1.1.28/P1), otkrivena u Japanu kod putnika iz Brazila, također može biti manje osjetljiva na imunološki odgovor domaćina. Sve su se ove varijante od tada proširile u druge zemlje, a sigurno nas očekuju i novonastale.

Zaključila bih da se virusi neprestano mijenjaju mutacijama, a pojava nove varijante očekivana je pojava i nije sama po sebi razlog za zabrinutost ukoliko se dosljedno provode mjere suzbijanja i sprječavanja širenja virusa, a cjepivo ostane učinkovito. Cilj je povećanje sadašnje procijepljenosti populacije.

Je li indijski soj opasniji od drugih dosad otkrivenih, i u čemu? Što kažu dostupni epidemiološki podaci?

U medijima je ova varijanta dobila zastrašujući naziv dvostruki mutant (“double mutant”), bez pravog razloga jer sve identificirane varijante koje zabrinjavaju, Alpha, Beta, Gamma, imaju također više značajnih mutacija koje ih i čine zabrinjavajućim varijantama. Ova varijanta otkrivena u Indiji ima tri podlinije (B.1.617.1, B.1.617.2 i B.1.617.3) koje sve imaju nekoliko mutacija. Od njih je utvrđeno da varijanta Delta (B.1.617.2) najviše zabrinjava jer se brzo širi.

Delta varijanta je sada dominantna varijanta koja cirkulira u Indiji tijekom zadnja dva-tri mjeseca u kojem su broj slučajeva i smrtni slučajevi SARS-CoV-2 dramatično porasli u kontekstu velikih masovnih okupljanja, opuštanja nefarmaceutskih mjera i slabe pokrivenosti cijepljenjem.

Do danas je Delta varijanta otkrivena u preko 62 zemlje te je razumno pretpostaviti da će se dalje širiti, uzevši u obzir iskustvo s drugim zabrinjavajućim varijantama. Pitanje je samo jesu li sve zemlje toliko kapacitirane u smislu laboratorijske dijagnostike da mogu sekvencionirati viruse.

Osim što je zaraznija, za sada nema podataka da se Delta varijanta značajnije razlikuje u ozbiljnosti bolesti koju izaziva u odnosu na varijante koje cirkuliraju u Europi.

Djeluju li cjepiva koja koristimo i na taj soj? Hoće li nam možda trebati docjepljivanje ili će se nove serije cjepiva prilagođavati novim sojevima?

Najnovije istraživanje kolega iz Velike Britanije pokazalo je da su dvije doze cjepiva vrlo učinkovite. U istraživanju je sudjelovalo 1.054 ljudi kod kojih je genomskim sekvencioniranjem potvrđemo da su zaraženi Delta varijantom između početka travnja i sredine svibnja. Rezultati učinkovitosti cjepiva su bili nešto niži nego protiv varijante Alpha (britanski soj), ali viši nego protiv varijante Beta (južnoafričke). Smatra se da je učinkovitost cjepiva protiv ozbiljnijih ishoda bolesti, hospitalizacije i smrtnog ishoda visoka. Stoga bi trebalo povećati broj cijepljenih s dvije doze cjepiva. Hoće li biti potrebno docjepljivanje (treća doza) se još ne može sa sigurnošću reći, istraživanja su u tijeku, ali nema podataka da bi se cjepivo koje je sada u uporabi trebalo modificirati vezano uz pojavu varijante Delta.

Očekujete li da će se on masovno proširiti obzirom na popuštanje epidemioloških mjera i turističku sezonu?

Popuštanje epidemioloških mjera ne znači da mjera više nema ili da se ne trebaju poštivati, naprotiv, ako želimo dobru turističku sezonu u smislu epidemiološke situacije vezano uz COVID-19, trebamo se i dalje odgovorno ponašati. Stoga, veća procijepljenost svih nas, znači i veću sigurnost na razini zajednice. Moramo biti svjesni da ćemo ostati ranjivi sve dok ne postignemo kolektivni imunitet.

Što savjetujete oboljelima i njihovim kontaktima?

Ono što im inače savjetujemo - dosljedno poštivanje mjera izolacije /samoizolacije te iskrenost u navođenju svojih kontakata. Naravno, uz cijepljenje čim prije po nacionalnim preporukama.