NE ŽELE ODUSTATI

Srbi i službeno zatražili dokumente iz predmeta Gotovina

BEOGRAD - Beograd je od suda u Den Haagu i službeno zatražio dokaze iz predmeta Gotovina i ostali, priopćeno je u nedjelju iz srbijanskog Tužiteljstva za ratne zločine.

Tužiteljstvo je, kako se navodi u priopćenju, zatražilo od Haaškog tribunala materijale i dokaze o počinjenim ratnim zločinima, tjekom i nakon vojno-redarstvene akcije hrvatskih oružanih snaga "Oluje", koji se nalaze u predmetu protiv Ante Gotovine i ostalih.

Osim zahtjeva za dostavljanje dokumentacije u tom predmetu, srbijansko tužiteljstvo izvijestilo je glavnog haaškog tužitelja Sergea Bramertza da je od Tranzicijskog tima Haaškog tribunala zatražilo i materijale koji se odnose na ratne zločine, počinjene tijekom i nakon akcije "Oluje", posebno na onim lokacijama, za koje Tužiteljstvo za ratne zločine vodi predistražni postupak, navodi se u priopćenju.

Strani mediji o presudi: Ona opravdava operaciju kao ispravan i pravedan pokušaj Hrvatske da vrati svoju zemlju!

Tužitelj za ratne zločine Vladimir Vukčević priopćio je ranije ovog tjedna da srbijansko tužilaštvo vodi predistražne postupke u vezi sa zločinima nad Srbima tijkom i nakon "Oluje" na šest lokacija - Mali Alan, Dvor na Uni, Gospić, Kijani pored Gračaca, Petrinja i Vrgin most.

Državno odvjetništvo Republike Hrvatske izvijestilo je u četvrtak da je od haškog tužiteljstva 21. studenoga zatražilo cijelu dokumentaciju iz postupka protiv trojice hrvatskih generala oslobođenih za zločine u oslobodilačkoj akciji Oluja, radi "daljnjeg postupanja" u slučajevima ratnih zločina.

Dokumentacija haškog tužiteljstva zatražena je "za potrebe daljnjeg državnoodvjetničkog postupanja u predmetima zbog kaznenih djela ratnih zločina na kojima već postupaju nadležna županijska državna odvjetništva", objavio je DORH na svojim internetskim stranicama.

Žalbeno vijeće Haškog suda donijelo je 16. studenoga oslobađajuće presude generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču nakon što je sud je odbacio zaključke raspravnog vijeća prema kojima su Gotovina i Markač sudjelovali u udruženom zločinačkom pothvatu, kao i optužbe za prekomjerno granatiranje Knina, Gračaca, Obrovca i Benkovca, a sud je Gotovinu i Markača oslobodio i zapovjedne odgovornosti.

"Ovom presudom Tribunal je skinuo masku sa svoga lica i konačno pokazao da je u pitanju politički sud, lišen osnovnih pravnih i etičkih normi kome je cilj da krivce proglasi nevinima, a nevine žrtve krivcima”, ustvrdio je patrijarh u Sabornoj crkvi u Beogradu na crkvenom obredu služenom srpskim žrtvama ratova 90-ih godina.

Poglavar Srpske pravoslavne crklve (SPC), drži da je Haag oslobađajućom presudom kompromitirao pravo i pravdu, potvrdivši tako da "nije utemeljen na pravnim normama, već na interesima moćnika ovoga svijeta i vremena".

Po riječima patrijarha Irineja "po logici Haaškog suda nitko ne odgovara za 200.000 proganih, za spaljene srpske domove i svetinje i tisuće ubijenih".

"Očigledno je da Haaški sud prikriva zločine nad Srbima", ocijenio je patrijarh na crkvenom obredu kojem su nazočili visoki srbijanski dužnosnici - premijer i njegov zamjenik Ivica Dačić i Aleksandar Vučić, predsjednik Skupštine Srbije Nebojša Stefanović, ministri, zastupnici, te predstavnici državnih institucija.

Kako su izvijestili beogradski mediji, patrijarh Irinej rekao je i da "Srbija poštuje Europu i želi da bude s njom, ali ne po cijenu da se odriče svoje svete zemlje" Kosova.

"Ako nas hoće primiti u tu obitelj Zapada, neka nas prime ovakve kakvi jesmo. Ali, ako se trebamo odreći, hvala im na pozivu, ostaćemo da živimo svojim životom, teškim i mukotrpnim, kojim smo živjeli 500 godina", poručio je čelnik SPC-a.

Poglavar SPC je u ime Crkve poručio državnom vrhu Srbije da ostvari što prisnije veze sa Rusijom.

"Svoj mali čamac treba da vežemo za veliki brod našeg velikog slavenskog bratskog naroda, sa kojim smo povezani krvlju i vjerom. Oni su naša potpora i nada, a uvijek su bili sa nama kada nam je trebalo, a danas nam trebaju najviše", istaknuo je patrijarh srpski Irinej u Beogradu na pomenu srpskim žrtvama ratnih sukoba tjekom 90-ih.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 17:35