SRETNI VAM BLAGDANI U HRVATSKOJ! Stručnjaci upozoravaju: rastu cijene mesa, mlijeka, voća i povrća, a zbog poskupljenja struje bit će još i gore!

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, uz stagnaciju na mjesečnoj razini, na godišnjoj su razini u studenom i treći mjesec zaredom zabilježile rast po stopi od 1,4 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku, tako da je u razdoblju od siječnja do studenoga prosječna stopa inflacije iznosila 1,1 posto, piše Slobodna Dalmacija.

Analitičari RBA su pritom naveli kako su najveći generator rasta potrošačkih cijena na godišnjoj razini i dalje cijene prehrane, koje u strukturi potrošačke košarice čine nešto manje od 30 posto. Tako su cijene hrane i bezalkoholnih pića u odnosu na isti mjesec lani više za 2,8 posto, a podržane su, ističe se u toj analizi, rastom cijena mlijeka, sira i jaja (plus 6,9 posto), povrća (3,5 posto), voća (+3,4 posto), ulja i masti (12 posto), te mesa (2,7 posto).

Nadalje, doprinos pozitivnim godišnjim stopama inflacije došao je i rastom cijena u kategorijama Alkoholnih pića i duhana (plus 2,4 posto), Restorana i hotela (plus 6,5 posto), te Prijevoza (plus 2,8 posto). Suprotno tome, snažniji porast indeksa potrošačkih cijena na godišnjoj razini ublažile su niže cijene stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva (minus 0,7 posto), pokućstva, opreme za kuću i redovito održavanje kućanstva (minus 0,5 posto), te komunikacija (minus 0,5 posto). Promatrano prema posebnim skupinama, potrošačke cijene dobara (roba) koje u strukturi čine 73,7 posto u studenom su na godišnjoj razini više za 1,5 posto, dok su cijene usluga zabilježile godišnji rast za jedan posto.

Analitičari RBA ističu i kako u posljednjem ovogodišnjem mjesecu, prosincu, očekuju nastavak rasta indeksa potrošačkih cijena zbog porasta administrativno reguliranih cijena (električne energije), pa bi ovogodišnji značajan porast i doprinos cijena prehrane mogao početi polako jenjavati.

Barel nafte

"Istovremeno očekujemo nastavak rasta doprinosa cijena energije u ukupnom indeksu potrošačkih cijena. Posljedica je to baznog učinka i već spomenutog podizanja cijena električne energije. Prosječna stopa inflacije s očekivanih 1,2 posto u 2017. trebala bi u 2018. ubrzati na 1,4 posto. Osim inflacije ponude, odnosno pozitivnog doprinosa rasta cijena prehrane i energije, očekujemo da bi i doprinos snažnije domaće potražnje trebao gurati cijene prema blago višim razinama", stoji u analizi RBA.

Naravno, u kontekstu mogućeg rasta ili pada cijena zanimljivo je što se događa s naftom i naftnim derivatima, pa stoga valja zabilježiti kako su na svjetskim tržištima cijene nafte blago pale i prošloga tjedna, trećega zaredom, zahvaljujući povećanju proizvodnje u SAD-u, dok istovremeno potražnja za naftnim derivatima ne raste, odnosno čak bilježi blagi pad.

Američki proizvođači crne nafte iz "škriljevaca" su, naime, povećali proizvodnju jer je skokom cijene barela nafte na razine od preko 55 dolara njihova proizvodnja opet postala isplativa, pa su uskočili u taj "vlak".

Međutim, ovog tjedna su cijene nafte na londonskom tržištu cijena blago povećane, sa 63,25 dolara u petak na 63,35 dolara u utorak, dok je na američkom tržištu barel nafte blago pojeftinio, s 57,30 dolara na 57,26 dolara. Investitori predviđaju da bi u 2018. cijena nafte trebala, pak, nastaviti s rastom, a Bloomberg ističe kako trgovanje opcijskim ugovorima pokazuje da bi cijena barela nafte u Londonu u drugoj polovici 2018. mogla dosegnuti 80 dolara po barelu. Investitori vjeruju da će se potražnja za naftom pojačati, a da ponuda neće uspjeti pratiti takvu potražnju, što će dovesti do rasta cijena, prenosi Bloomberg stavove analitičara.

Naime, zahvaljujući mjerama OPEC-a u smjeru smanjivanja proizvodnje nafte, cijena crnog zlata je od lipnja prošle godine narasla za 40 posto, a ako zemlje tog svjetskog kartela i dalje budu složne, rast cijena nafte neće omesti ni povećana proizvodnja američke nafte iz "škriljevaca", tvrde analitičari. Međutim, pitanje je kako će se takve ili veće cijene nafte odraziti na gospodarski rast, globalno, pa i u Hrvatskoj, jer je većina prognoza rađena na temelju prognoziranje cijene nafte od oko 60 dolara po barelu. A ako dođe do usporavanja rasta, to bi opet moglo povratno djelovati na slabiju potražnju za naftom, piše Slobodna Dalmacija.